Category Archives: Plan upravljanja

P1070456

Povijesna jezgra Splita kao četrdeset i druga rupa na svirali Grada Splita

Poštovani gospodine Kovačević, predsjedniče Povjerenstva za izradu nacrta plana upravljanja PJ Splita i plana upravljanja Dioklecijanovim podrumima!

Na osnovi vašeg cirkularnog pisma od 07. 10. 2016. kojim dajete na znanje članovima Povjerenstva da je Ministarstvo kulture vratilo Nacrt plana upravljanja PJ Splita i plana upravljanja Dioklecijanovim podrumima na doradu jer su uočeni ozbiljni nedostaci – i kojim nas informirate: “Na idućoj sjednici Gradskog vijeća izvijestit ćemo vijećnike o tijeku dosadašnjih aktivnosti te predočiti mišljenja i stavove Ministarstva kulture i Znanstvenog tima” – izražavamo oštar protest na već uobičajeno zaobilaženje Povjerenstva, tijela koje je jedino dobilo mandat Gradskog vijeća da izradi Prijedlog PU.

IMG_20150826_220557

NE POIGRAVAJMO SE MJESTOM SPLITA NA LISTI BAŠTINE UNESCO-a

Premijeru Vlade RH, gospodinu Timu Oreškoviću
Ministru kulture RH, gospodinu Zlatku Hasanbegoviću
Gradonačelniku Grada Splita, gospodinu Ivu Baldasaru
Gradskom vijeću Grada Splita, gospodi Vijećnicima

Poštovani,

Izrazito zabrinuti za budućnost Povijesne jezgre Splita, a temeljem recentnih saznanja iz pisma Direktora Centra za svjetsku baštinu, Njegove ekscelencije Kishore Raoa, upućenog još 6. svibnja 2015. godine Veleposlaniku pri Stalnom predstavništvu Republike Hrvatske pri UNESCO-u, gospodinu Ivu Goldsteinu (u prilogu), a uz pismo gospođe Sanje Šaban, tadašnje doministrice u Ministarstvu kulture, proslijeđeno Gradu Splitu 10. prosinca iste godine (u prilogu), pozivamo vas na pravovremenu i odgovornu reakciju kako bi se spriječilo ugrožavanje statusa Splita na Listi svjetske baštine UNESCO-a.

Setnica 1

Splitski WikiLeaks ili što se događa s planom upravljanja povijesnom jezgrom

Objavljivanje  transkripta u prilogu samo je prvi u nizu dokumenata o radu na Planu upravljanja Povijesnom jezgrom za koje smatramo da javnost s njima mora biti upoznata, jer taj transkript nije tek iznimka ili eksces u radu Povjerenstva, nego slučaj nakon kojega se javnost sve intenzivnije obmanjuje gotovošću Plana upravljanja dok se osnovni dijelovi Plana, odnosno njegov sadržaj uporno skrivaju čak i od samih njegovih dionika, a kamoli od javnosti. Budući da takvu praksu ni do sada nismo podržavali, želimo javnosti ne samo ponuditi vlastita stajališta različita ili protivna nekim drugima, nego i pokazati dokumentaciju i argumentaciju na kojoj se ta stajališta zasnivaju, kako bi se i u javnosti, a i u Gradskom vijeću koje je Povjerenstvo konstituiralo, o njegovom radu i rezultatima mogli donositi meritorni zaključci i odluke.

Transkript radionice Modeli upravljanja PJ – ožujak 2015

Sažeci izlaganja na radionici o Modelima upravljanja PJ 

Calimero

POVIJESNA JEZGRA SPLITA SRLJA PREMA KOLAPSU!

Gospodo vijećnici grada Splita

POVIJESNA JEZGRA SPLITA SRLJA PREMA KOLAPSU!

Prijedlog zaključka o usvajanju Izmjena i dopuna Plana rasporeda kioska i naprava u gradu Splitu 

Gospodo vijećnici, obraćamo se vama, jer Gradonačelnik odavno ne samo da drži začepljene uši za mišljenja zainteresirane javnosti, nego se jedanko tako ne obazire na zakone Republike Hrvatske, bahato siguran da je trenutno politički dovoljno zaštićen. Ne tražimo od vas da se vezujete za bespravne štekate, kioske, naprave, reklamne panoe, palaćinkarnice, hot-dog instalacije, renta bike, moto i auto lokacije… Očekujemo samo da dobro razmislite i raspravite što potpisujete i zašto.
Jer, čak i ako ne mislite da za svoje odluke morate snositi bilo kakvu odgovornost, nakon tih odluka i sami ćete morati prošetati vlastitim gradom.
Nadajmo se da to nećete morati činiti začepljenih ušiju i zatvorenih očiju.

20150403_203219

Baldasarovsko-banovinsko vježbanje bezakonja

Baldasarovsko-banovinsko vježbanje bezakonja ili

KAKO JE POSTAVLJEN BRZINSKI REKORD U IZGRADNJI TURISTIČKE PALAČE?

Prema Zakonu o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (N.N. 86/12 i 143/13) i to prema podstavku 2, stavka (2) članka 6. tog zakona, ne mogu se ozakoniti nezakonito izgrađene građevine, a to su građevine koje nemaju pravomoćnu lokacijsku dozvolu, nemaju građevinsku dozvolu i nemaju uporabnu dozvolu, ako se nalaze na području upisanom na listu svjetske baštine UNESCO-a. Temeljem tog zakona Turistička palača koja nema lokacijske, građevinske i uporabne dozvole ne može se ozakoniti i dosljednom primjenom zakona Ministarstvo prostornog uređenja i graditeljstva RH moralo bi izdati nalog za njeno rušenje, a tom nalogu morali bi prethoditi uvjeti izdani od strane nadležnog tijela konzervatorske zaštite Ministarstva kulture.

wc riva

Na pomolu novi upis turističko-čokoladnog Splita u Guinnessovu knjigu rekorda?!

JAVNI POZIV GRADONAČELNIKU BALDASARU DA ZA GUINNESSOVU KNJIGU REKORDA NOMINIRA SPLITSKU TURISTIČKU PALAČU U KATEGORIJI NAJBRŽIH POVIJESNIH IZGRADNJI

Poštovani gradonačelniče Baldasar,

Nakon što je za Guinnessovu knjigu svjetskih rekorda nominirana najveća čokolada na svijetu izrađena prošli tjedan na Peristilu, očekujemo od Vas da za Guinnessovu knjigu nominirate još jedan rekord kojim se Split može podičiti u svjetskim razmjerima. Riječ je o brzinskom rekordu u građevinarstvu, također ostvarenom na području kulturno-povijesne cjeline Splita upisane na listi svjetske baštine UNESCO-a. Rekord je postavljen davne 1968. godine na Lazaretu prilikom izgradnje Turističke palače. Palača je izgrađena samo dan nakon što je započela njena izgradnja, što je jedva dostižno kod postavljanja običnih kioska, a upravo nevjerovatno u gradnji složenijih građevina poput Turističke palače. Nevjerojatan brzinski rekord, vrijedan upisa u  Guinnessovu knjigu potvrđuju:

- Članak objavljen 14. veljače 1968. u dnevnoj novini Slobodna Dalmacija kojim se nedvojbeno potvrđuje da je gradnja Turističke palače započela 13. veljače 1968.

Objava pocetka izgradnje TP

- Uvjerenje o vremenu građenja izdano od Upravnog odjela za urbanizam, graditeljstvo i zaštitu okoliša Grada Splita kojim se nedvojbeno potvrđuje da je Turistička palača izgrađena prije 15.veljače 1968.

Uvjerenje o vremenu gradenja TP

Fontana pazar

Plan upravljanja splitskom povijesnom jezgrom – između ozbiljne nedovršenosti i političkog požurivanja

U travnju 2014. godine Povjerenstvu, ali ne i javnosti, od strane Znanstvenog tima prezentiran je prijedlog vizije, prioriteta, ciljeva i aktivnosti, a osim što je izostavljena javna prezentacija rezultata osnovnih područja istraživanja – prostora, kulture, gospodarstva, a tek su djelomično predstavljena ona iz područja društvenih procesa i kulturne politike – u njemu je izostavljen čitav niz formalnih koraka i uvjeta koje treba zadovoljiti za lokalitet pod zaštitom UNESCO-a te se, prema našem mišljenju, radi o svojevrsnoj listi želja koje samo dijelom prate stvarno stanje na terenu. Znanstveni tim, jednostavno, do niza nužnih podataka nije ni mogao doći, a nemamo razloga smatrati da je perspektiva budućeg popunjavanja time uzrokovanih rupa u Planu imalo svijetla, što potvrđuje i prošlotjedna rasprava o mogućim modelima upravljanja.

Histrion Studio

Tribina: KAKO UPRAVLJATI POVIJESNIM GRADSKIM JEZGRAMA

Tribina
“KAKO UPRAVLJATI POVIJESNIM GRADSKIM JEZGRAMA”

OPUS “Zlatna Vrata”, Split
1. prosinca 2014. u 19 h

Suočeni s nizom nedoumica i dvosmislenih poruka koje dolaze iz institucija koje bi trebale štititi kulturnu baštinu i pridonositi u osmišljavanju perspektiva njezina korištenja, i struka i lokalne samouprave, ali i zainteresirani građani nalaze se pred izazovom osmišljavanja budućnosti povijesnih gradskih jezgri i zaštićenih područja. Naročito u krhkim sredinama izloženima pritisku turističkog razvoja, potreba da se zajednički odgovori na prijetnje postaje hitna, a izrada planova upravljanja, osim što je obaveza za graditeljske cjeline i pojedinačne spomenike pod zaštitom UNESCO-a, prilika je i da gradovi racionalno i trajno svoju baštinu sačuvaju, ali i od nje pametno profitiraju.
Sve ono što je loše za lokalnu zajednicu u konačnici postaje loše i za ukupno gospodarstvo. Turistička monokultura ne samo da pustoši povijesne jezgre, već izjeda i srž turističke ponude – prazne ljuske povijesnih gradova znatno su manje atraktivne posjetiteljima od živog grada u svim njegovim manifestacijama. Suvremeni trendovi dinamičke konzervacije te sugestije pristupa koji se nalaze u dokumentima Europske komisije i UNESCO-a, jasno traže održive modele zaštite pa je stoga jedan od ciljeva ove tribine podijeliti znanja i iskustva na kojima bi se oni temeljili.
Na splitskim i dubrovačkim primjerima namjera nam je raspraviti moguće modele izrade planova upravljanja povijesnim cjelinama i pojedinačnim objektima. O važnosti participativnog planiranja i međusektorske suradnje govorit će stručnjaci i predstavnici zainteresirane javnosti, a tribinu će moderirati Diana Magdić iz Udruge TESERAKT za interdisciplinarna istraživanja.

Sudjeluju:
Dr.sc. Dražen Arbutina – ICOMOS Hrvatska
Svjetlana Jelavić Dean, dia – Društvo arhitekata Dubrovnik
Denis Orlić – Društvo prijatelja dubrovačke starine
Ivan Viđen – Srđ je Grad
Mr. sc. Mario Rovan – Građanska inicijativa Split

uz predstavnike Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Zavoda za obnovu Dubrovnika i mnoge druge.

Organizator:
Udruga TESERAKT za interdisciplinarna istraživanja

Contarini 5

Tribina: “ZAŠTO SPLITU NIJE POTREBAN PLAN UPRAVLJANJA?”

24.11.2014. ponedjeljak, OPUS Zlatna vrata u 19.00 h 

Način kojim se već duže vrijeme upravlja Splitom ne može iznjedriti pozitivne pomake i osigurati građanima bolju današnjicu i perspektivniju sutrašnjicu.

Desetljećima gledamo oronule zgrade, ruševne bedeme i zapuštene poljane na najatraktivnijim mjestima u jezgri i oko nje.
Može li plan upravljanja gradskom jezgrom u izradi ponuditi rješenja i stvari postaviti na svoje mjesto?
Što je plan upravljanja?

Mogu li građani sami, u nedostatku svijesti i volje političkih elita i struke, učiniti iskorak i uvesti red i planiranje, mijenjajući pri tome i sebe? Kako to učiniti i stvoriti kapacitete sposobne na iskorak i pri tome maksimalno zaštititi kulturnu baštinu?

Koliko nam pri tome pomažu, odnosno odmažu ministarstva, gradonačelnici, gradske službe i investitori koji to nisu?

vrata

KOME SU I ZAŠTO PRIJETNJA GRAĐANI I ZAINTERESIRANA JAVNOST

Umjesto Planova upravljanja povijesnim jezgrama gradova pod zaštitom UNESCO-a, u Hrvatskoj na djelu problematični investicijski projekti

 Pionirski splitski pokušaj da se Plan upravljanja starom gradskom jezgrom napravi onako kako je predviđeno smjernicama UNESCO-a, ali i onako kako nalaže zdrav razum, nailazi na niz poteškoća, no svejedno predstavlja pozitivan presedan u hrvatskoj praksi. Prvi put u izradi takvog dokumenta sudjeluju i udruge zainteresiranih građana što osigurava i javnost i veću demokratičnost procesa, a upravo je to ključni potencijal ostvarivanja javnog interesa.

Na ovim stranicama svjedočimo koliko je usvajanje pozitivnih praksi teško institucijama, podjednako lokalnim i državnim, uživljenim gotovo isključivo u birokratsku igru prebacivanja odgovornosti i pogodovanja, nenaviklim i nespremnim za politički i građanski dijalog.

Diljem Hrvatske, bilo da se radi o prostorima koji predstavljaju neprocjenjivu kulturnu ili prirodnu baštinu, bilo da se radi o pašnjacima, vodenim tokovima ili autocestama, turistificiranim ili industrijaliziranim područjima, neplaniranjem ili lošim, kratkoročnim i kratkovidnim planiranjem, već je učinjena golema šteta. Uključivanje javnosti u planiranje jedini je način da se one u budućnosti barem umanje, a uz nešto pameti i sreće i – spriječe.

Građanska borba Dubrovnika da sačuva urbana obilježja i ne pretvori se u neodrživ resort traje već godinama, a UNESCO je napokon izvršio dovoljan pritisak na lokalne institucije da započne izrada Plana upravljanja dubrovačkom gradskom jezgrom, neprocjenjivom jezgrom koja je vjerojatno već u ovom trenutku nepovratno devastirana zbog kratkoročnog turističkog profita. Plan upravljanja, ako bude izrađen kroz aktivnu suradnju struke, politike, poduzetnika i građana, mogao bi biti ona presudna točka na kojoj će se prelomiti nered, a Dubrovnik naći razvojni put kojim će sačuvati ne samo vrijednosti nepokretne kulturne baštine, već i vrijednosti građanskog društva.

Split i Dubrovnik po mnogočemu se razlikuju, ali u načinu na koji politika, a često i struka, pristupaju kulturnoj baštini i strategijama njezine revitalizacije i komodifikacije, imaju mnogo zajedničkog, pa slična iskustva, a uskoro, nadamo se, i iskustva niza drugih gradova, mogu biti dragocjena u izradi lokalnih planova.

Prenosimo stoga intervju Balda Marunčića iz DuLista sa Svjetlanom Jelavić Dean, novoizabranom predsjednicom Društva arhitekata Dubrovnika, a koja decidirano ističe: planovi se ne rade za građane, već sa građanima!

Cijeli intervju možete pročitati ovdje:
Svjetlana Jelavić Dean: Naš prostor je guloz za špekulativni kapital!