Monthly Archives: Rujan 2012

Planiranje grada, procedura i građani

Ako ne možemo utjecati na način razvoja grada zbog procedure, onda i nju treba mijenjati!
Trebalo bi oformiti Savjet za staru gradsku jezgru, sa 11, 13 ili više ravnopravnih članova.
Možda se taj Savjet može zvati i Savjet za Split, proširiti mu područje obuhvata…
Posebnu pažnju posvetiti odabiru kompetentnih i stručnih članova,
a izbjegavati populizam i brbljavo “splitoljublje“.

POVIJESNA JEZGRA SPLITA -PROMET

Autor: prf. dr.sc. Ivo Lozić

 

I.   Uvod

 

Povijesna jezgra Splita opterećena je intenzivnim prometnim tokovima pješaka, vozila javnog gradskog prijevoza i osobnih vozila. Prometni tokovi su privučeni sadržajima i atraktivnošću prostora i spomenika kulture. Broj i veličina pojedinih sadržaja te njihova neujednačena raspodjela u Centru uzrok su nagomilavanja prometnih tokova na pojedinim prometnim površinama u Centru kao i na okolnim ulicama i trgovima.

Prostori u Povijesnoj jezgri Splita koriste se za potrebe stanovanja, zdravstva, trgovine, ugostiteljstva, javnih službi, poslovnih organizacija i društvenih djelatnosti.

Povijesna jezgra Splita s današnjim atraktivnim gradskim sadržajima, spomenicima kulture te prostornim vrijednostima predstavlja područje koje je cilj velikog broja putovanja iz svih ostalih područja grada i regije. Dok prostorne vrijednosti i spomenike ne možemo mijenjati jer se nalaze pod zaštitom i u registru Ujedinjenih Naroda kao spomenici nulte kategorije, dotle s novim namjenama možemo ispraviti današnju neujednačenu raspodjelu  tih sadržaja  unutar Povijesne jezgre Splita te privući promet pješaka i u prostore koji su danas gotovo bez toka pješaka.

Cilj izvršeih istraživanja je da se optimalnim rasporedom sadržaja kroz revitalizaciju i drukčiju namjenu pojedinih objekata  i  prostora stvori Povijesna jezgra Splita s prometom pješaka koji će se odvijati u uvjetima komfornog prometnog toka. Međusobni odnos namjena površina i broja pješaka na prometnim površinama u uvjetima komfornog pješačkog toka u Povijesnoj jezgri Splita traži detaljnu analizu prometnih tokova na glavnim pješačkim koridorima na ulazima u jezgru gdje se na pješačkim prijelazima sukobljavaju pješaci i vozila u prometnom toku.

Na taj način bi se povećala atraktivnost i pristupačnost gradskog područja jer bi se omogućilo većem broju pješaka nesmetan dolazak i korištenje atraktivnih sadržaja i prostora. Vodeći računa o kapacitetu prijelaza na glavnim pješačkim koridorima moguće je uspostaviti međusobni odnos namjena površina unutar Povijesne jezgre Splita, broja pješaka na prometnim površinama i broja putovanja pojedinim vidovima transporta do ulaza u jezgru.

Pristupačnost Povijesne jezgre Splita riješiti će se realizacijom planiranih parkirališta, garaža i stajališta javnog gradskog prijevoza na obodu Centra u neposrednom okolišu atraktivnih prostora, objekata i sadržaja. Posebni utjecaj na poboljšanje pristupačnosti Povijesne jezgre Splita i šireg prostora Centra grada uvođenjem planirane  gradske željeznice kao posebnog vida javnog gradskog prijevoza, čime bi se smanjio  broj osobnih vozila  u Centru te smanjila potreba za gradnjom mnogih javnih parkirališta i garaža.

U uvjetima unaprijed definirane veličine Povijesne jezgre Splita, te njezinih granica kroz analizu postojećeg stanja i programom predmetna istraživanja omogućuju  i određuju ovu zonu kao prostor s potpunom zabranom pristupa vozila. Kroz daljnja istraživanja može se unaprijed odrediti i njeno širenje na nove prostore do optimalne veličine s unaprijed definiranim karakterom ograničenja prometa osobnih vozila.

2.   Definiranje problema

Specifičnost ovih istraživanja je što se radi o Povijesnoj jezgri Splita gdje su prometne površine između pojedinih blokova korištene kroz dugo vremensko razdoblje i predviđene za odvijanje isključivo prometnih tokova pješaka. Tako formirane prometne površine (ulice i trgovi) definirale su podjelu Povijesne jezgre Splita na 22 osnovne jedinice (bloka), te njihovu veličinu.

Poznavajući namjenu površina odnosno sadržaje  u pojedinim objektima i ukupno u svakoj osnovnoj jedinici možemo utvrditi međusobni odnos s brojem

pješaka koji koriste pripadajuće prometne površine. Prema tome, problem je utvrditi međusobni odnos između namjena površina, broja pješaka na prometnim površinama i veličine tih površina iz čega bi trebao proizaći broj putovanja u Povijesnu jezgru privučen atraktivnošću prostora i sadržaja.

Planiranje namjena površina odnosno atraktivnih sadržaja u pojedinim objektima i čitavim blokovima  i u prostore  koji su sada bez toka  pješaka  treba omogućiti što ravnomjernije korištenje kako bi se tokovi pješaka odvijali u uvjetima komfornog toka.

Podjelom Povijesne jezgre Splita na 22 osnovne jedinice te izborom 5 grupa mogućih namjena površina definiranih u slijedećem poglavlju (Definiranje modela primjenom ciljnog programiranja) utvrđen je maksimalni broj varijabli.

Problem se može svesti i u druge okvire agregiranjem blokova  ali vodeći računa da u tu svrhu zanemarene pojedine prometne površine  između blokova ne utječu na kvaliteta rješenja.

U istom poglavlju identificirano je 6 osnovnih kriterija koji trebaju omogućiti pronalaženje rješenja prema kojem će se Povijesna jezgra optimalno koristiti.

3.  Definiranje modela primjenom ciljnog programiranja

Iz opisa problema slijedi potreba izgradnje matematičkog modela  na osnovu kojeg bi se utvrdilo  optimalni sadržaj u Povijesnoj jezgri, odnosno namjene prostora po blokovima. Kako je problem po svojim karakteristikama izrazito više kriterijalan, odnosno nije moguće utvrditi jedinstven kriterij za iznalaženje optimalnog rješenja, to se kao prvi korak  u definiranju modela rješavanja postavlja potreba definiranja kriterija na osnovu kojih bi se odredilo optimalno rješenje. Pri definiranju kriterija treba imati na umu da svaki od kriterija bude dovoljno reprezentativan i da ga je moguće numerički izraziti.

Ciljnom analizom problema identificirano je 6 osnovnih kriterija i to:

1)  Maksimiziranje gradske rente

2)  Minimiziranje troškova adaptacije

3)  Održavanje neophodne razine stambenog prostora

4)  Minimiziranje potrebnog prostora za parkiranje automobila

5)  Maksimiziranje broja pješaka u Povijesnoj jezgri

6)  Osiguranje nesmetanog odvijanja pješačkog prometa

Kao osnovne varijable problema identificirane su grupe mogućih namjena prostora  u Povijesnoj jezgri, odnosno sadržaji se mogu tretirati kao cjeloviti elementi sistema tj

1)  Trgovina, obrt

2)  Ugostiteljstvo, turizam

3)  Uredi i kancelarije

4)  Prosvjeta, kultura

5)  Stanovi

Kako je Povijesna jezgra Splita podijeljena na osnovu niza kriterija na 22 bloka to bi model imao110 varijabli.

Dani model postaviti će se kao problem ciljnog programiranja tj. kao modificirani problem više kriterijalnog programiranja na način da se ograničenja i funkcije kriterija pretvore u jednadžbe  u kojima se dozvoljava odstupanje  od unaprijed postavljenih ili dogovorenih ciljeva. U navedenoj fazi se formira jedinstvena funkcija cilja koja u osnovi predstavlja ponderiranu sumu odstupanja od tih ciljeva i traži se minimum te sume.

Model kao prvo mora sadržavati niz ograničenja fizičke naravi. Suma  svih varijabli, na pr. ne može biti veća  od ukupne korisne površine u Povijesnoj jezgri, zatim postoje određeni prostori koji sigurno neće mijenjati namjenu, što donekle može smanjiti dimenzije modela.

U nastavku su prikazani načini na koji je pojedine kriterije moguće izraziti kao relacije modela:

1)   Maksimiziranje gradske rente

Renta se dobiva po 1 m2   određenog sadržaja u nekom bloku. Naime, renta može i mora varirati ovisno u kojem se bloku nalazi i ovisno o kojoj se vrsti objekta radi. Željenu idealnu veličinu gradske rente postići će se vodeći računa o varijablama podbačaja odnosno prebačaja željene veličine rente. Cilj  je minimizirati podbačaj željene veličine gradske rente.

2)   Minimiziranje troškova adaptacije

Utvrđuju se ukupni troškovi adaptacije na temelju troškova adaptacije 1 m2 određene vrste objekta u nekom bloku. I ovdje treba voditi računa o podbačaju odnosno prebačaju visine troškova.

3)   Minimalna zastupljenost stambenog prostora

Ovaj kriterij može se svrstati i u grupu fizičkih ograničenja, a svodi se u stvari na ograničenje varijabli koje se odnose na broj m2 stambenog prostora u nekom bloku.

4)   Minimiziranje potrebnog prostora za parkiranje

Utvrđuje se maksimalno raspoloživi parkirališni prostor  na temelju potrebnog broja m2 parkirališnog prostora u odnosu na 1 m2 objekta određene vrste.

5)   Maksimiziranje broja pješaka u Povijesnoj jezgri

Raspoloživa pješačka površina u nekom bloku u skladu je sa željenom gustoćom pješaka u tom bloku a u funkciji je gustoće u ovisnosti o namjeni površine odnosno veličini te površine.

6)    Osiguranje nesmetanog odvijanja pješačkog prometa

Kriterij se postiže traženjem da brzina kretanja pješaka u određenom bloku bude veća ili barem ne mnogo manja od neke predviđene brzine pri čemu je vezana s osnovnim varijablama preko gustoće.

Funkcija cilja modela formira se ovisno o preferencijama donosioca odluke  tj. ovisno tome koji cilj se želi primarno postići. Na analogan način mogu se izabrati drugi  ili drugačije poredani ciljevi i u skladu s tim dobiti odgovarajuća rješenja. Model ciljnog programiranja funkcionira na način da se prvo u najvišoj mogućoj mjeri zadovolji prvi cilj, a zatim redom ostali. Naravno da svi ciljevi neće moći biti zadovoljeni te će o optimalnom rješenju figurirati varijable koje ovise o tome da li je cilj prebačen ili podbačen.

4.    Zaključak

Važna karakteristika ovih istraživanja i postavljenog modela s utvrđenim osnovnim kriterijima je što možemo za bilo koji vremenski period predvidjeti broj pješaka na prometnim površinama te ih dovesti u vezu s brojem putovanja u Povijesnu jezgru Splita.

Primjena modela  u postupku analize postojećeg stanja , prognoze i planiranja, uređenja prometnih površina te zaštite, rekonstrukcije i revitalizacije pojedinih objekata i prostora  u sklopu šire akcije uređenja čitave Povijesne jezgre Splita posebno u postupku analize prije i poslije (before and after) da bi u određenim vremenskim intervalima ocijenila korist provedenih akcija. To mora biti kontinuirani proces planiranja i uređenja Povijesne jezgre Splita koji će se stalno mijenja i prilagođavati novim saznanjima i potrebama. Na taj način ćemo omogućiti u svim vremenskim periodima donošenje novih odluka u skladu sa stanjem i promjenama u jezgri i njenim položajem u okviru šireg područja grada.

 

Slika 1 – Podjela Povijesne jezgre Splita na osnovne jedinice

mapa1

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Slika 2 – Odnos površina u zgradama i površina osnovnih jedinica

mapa2

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Slika 3 – Raspored prometnih površina unutar Povijesne jezgre Splita

mapa3

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Slika 4 – Kvaliteta toka i razine usluga

mapa4