Monthly Archives: Ožujak 2013

PRIOPĆENJE KOORDINACIJE UDRUGA Alarm za gradsku jezgru Splita

Autor: Leo Nikolić

Danas su Koordinacija gradskih udruga i znanstveni tim iz Povjerenstva za izradu Nacrta plana upravljanja gradskom jezgrom Splita javnosti poslali priopćenje kojim upozoravaju na ozbiljnost stanja u povijesnoj jezgri Splita. Na početku se skreće pažnja da se trenutni vlastodršci hvale porastom turističke potrošnje u njemu, istodobno intenzivno radeći na devastaciji svega najvrednijega što turizam uopće omogućuje, prije svega povijesne jezgre Splita s Dioklecijanovom palačom i podrumima

sg1

 

 

Jezgra 50

Alarm za povijesnu jezgru Splita

23. travnja 2013.

Živimo u gradu ćiji se trenutni vlastodršci intenzivno hvale porastom  turističke potrošnje u njemu, istodobno još intenzivnije radeći na devastaciji svega najvrednijega na temelju čega je turizam uopće moguću. Prije svih i više od svih takav prostor čini Povijesna jezgra Splita s Dioklecijanovom palačom i podrumima.

Istočna obala postala ključna tema izbora u Splitu

Autor: Leo Nikolić

Na tribini ‘Istočna obala – sadašnjost i budućnost’, koja je održana u četvrtak, 21. ožujka, u dvorani u Tvrđavi na Gripama, pojavili su se svi važniji kandidati za splitskog gradonačelnika. To je tema koja je postala možda najvažnije pitanje i projekt u predizbornoj kampanji za lokalne izbore u Splitu

isto

Zato su se na tribini, uz organizatore i predavače, pojavili i redom svi važniji kandidati za splitskog gradonačelnika, primjerice Sanja Bilač, Ivo Baldasar, Anđelka Visković, Vjeko Ivanišević i Dragan Markovina. Moderator tribine Boran Vrandečić je najprije dao riječ dogradonačelniku Juri Šundovu, koji zapravo već duže vrijeme operativno vodi grad.

Tribina o Istočnoj obali: “Iza jeseni počinje gradnja ljetnih vezova na lukobranu!”

isto2

O sadašnjosti i budućnosti Istočne obale splitske gradske luke razgovaralo se na javnoj tribini koju je na tvrđavi Gripe organizirala Koordinacija udruga “Stara gradska jezgra” koje sudjeluju u radu Povjerenstva za izradu “Nacrta prijedloga Plana upravljanja povijesnom jezgrom Splita i Dioklecijanovim podrumima”. Osim predstavnika Lučke uprave, HŽ-a i tima koji radi na izradi Nacrta, pozivu na tribinu su se odazvali i kandidati za splitskog gradonačelnika, ali nije došla Marijana Bronzović iz DAS-a koji je provodio natječaj za idejno rješenje Istočne obale.

- Tek jučer su nam javili da ne žele sudjelovati na ovoj tribini iako bi nam mogli objasniti dosta toga oko natječaja – ustvrdio je Boran Vrandečić iz Koordinacije udruga.

Dio oko Lučke kapetanije spada u zonu koja je pod zaštitom UNESCO-a, dok se ostatak nalazi u kontaktnoj zoni, a Vrandečić kaže, da je projekt kompliciran ponajprije stoga što je u nadležnosti više institucija. Dogradonačelnik Jure Šundov koji je na čelu Povjerenstva za izradu Nacrta prijedloga Plana upravljanja povijesnom jezgrom Splita objasnio je zbog čega nije bio zadovoljan prostorno prometnom studijom koju je izradio IGH.

- Grad Split je s još petoricom partnera naručio izradu ove studije prije nego smo mi došli na vlast. Studija je plaćena devet milijuna kuna, a kada nam je IGH pokazao što je uradio, to nije bilo vrijedno pažnje i stalno smo vraćali na doradu. Više od godinu i pol dana smo produžili rokove da bi na kraju dobili dokument koji je blizu onoga što smo htjeli. Htjeli smo obuhvatiti sve vrste prometa i htjeli smo dobiti više od jednog rješenja koje su nam prvotno ponudili. Tako su za spoj čvora Vučevica sa Splitom predvidjeli samo most, a sada imamo tri moguća rješenja za to. Postoji i mogućnost potapanja dijela prometa kako bi se riješio čep koji se stvara kada se s Istočne obale krene prema izlazu iz grada. Smatramo da je Istočna obala visoko vrijedan prostor jer je centar domaćeg i međunarodnog željezničkog, autobusnog i pomorskog prometa – rekao je Šundov.

Urbanističko arhitektonski anketni natječaj za Istočnu obalu su, dodaje, odlučili provesti kako bi dobili idejna rješenja o kojima bi javno raspravljali i došli do onog najboljeg. Ravnatelj Lučke uprave Split, Milan Blaževski, najavio je da na jesen planiraju početi s izgradnjom ljetnih vezova za kruzere.

- Nakon više od sto godina izlazimo izvan područja lukobrana. Vezovi će biti završeni u roku od 24 mjeseca od trenutka kada uvedemo izvođača u posao. Trenutno je u našoj nadležnosti 2200 metara operativnog dijela obale,a sve značajnije intervencije koje smo imali u zadnjih 15 godina bile su u splitskoj gradskoj luci, to je naš najvažniji bazen – najavio je Blaževski i dodao kako je u 2012. godini kroz luku prošlo 4 milijuna i 250 tisuća putnika i 650.000 vozila.

Osvrnuo se i na gužve koje se ljeti, posebno subotom, stvaraju u luci.

 

- Problemi nastaju kada imamo istovremeno ukrcaj i iskrcaj, no što se nas tiče ni jedno auto ne mora biti na cesti. Međutim, problem je dijelu kojim se iz luke izlazi prema gradu – rekao je Blaževski.

 

Njegova ideja o vezovima za kruzere nije dobro prihvaćena među okupljenima koji smatraju da bi se time uništile Bačvice te da bi Split doživio sudbinu Dubrovnika koji je postao grad spomenik.

Slavko Šerić iz HŽ-a podsjetio je da se ukop pruge može staviti u funkciju gradskog prijevoza.

- Sada imamo deset kolosijeka, a duljina od izlaza iz usjeka do Bačvica je više od 500 metara. Nama trebaju dva kolosijeka duljine 300 metara i još dva od 200 metara za gradski i prigradski promet. Ostatak prostora voljni smo ustupiti nekim drugim sadržajima – zaključio je Šerić.

INES BRAJEVIĆ

 

 

 

http://www.dalmacijanews.com/Vijesti/View/tabid/74/ID/114605/Tribina-o-Istocnoj-obali-Iza-jeseni-pocinje-gradnja-ljetnih-vezova-na-lukobranu.aspx

 

‘Srđ je drastičan primjer ‘urbanizma opasnih namjera”

 

Autor: Leo Nikolić

 U Tvrđavi na Gripama održana je javna tribina pod nazivom ‘Srđ je vaš, Marjan je naš! – Civilno društvo u obrani javnog interesa’ u četvrtak, 14. ožujka, u Splitu. Na tribini su sudjelovali predstavnik Građanske inicijative Srđ je naš Đuro Capor te predstavnik Društva Marjan Srđan Marinić, a moderator je bila Diana Magdić

srdj

 

Prvi dio izlaganja je održao dubrovački gost koji je u sažetom predavanju građanima Splita prezentirao kronologiju slučaja planirane gradnje golf terena. Drugi dio predavanja je održao Srđan Marinić koji je javnosti iznio već poznate probleme oko park-šume Marjan. Marinić neke elemente splitskog slučaja usporedio s Dubrovnikom te ponovno upozorio na zabrinjavajući deficit reda, zakona i jasnih pravila igre. Premda su dva slučaja na prvi pogled slična, osim činjenice da su oba grada od zaštitom UNESCO-a, jedini zajednički nazivnik im je borba građana i civilnog društva za javni interes. Sve drugo je potpuno različito. Događanja oko Srđa su zapravo drastičan primjer ‘urbanizma opasnih namjera’ kakav na ovim prostorima nismo odavno vidjeli.

Razmjeri planirane apartmanizacije pod krinkom razvoja turizma i golfa usporedivi su s poznatim španjolskim apartmanskim naseljima gradnjom kojih je devastiran prostor i u konačnici se nisu opravdala tržišna očekivanja, pa su to sada avetinjski prazni i napušteni kompleksi. Projekt na Srđu je od 2006. do danas, od prvotno planiranih 100 hektara, vrijednosti od 80 milijuna eura, narastao na površinu od 310 m hektara, vrijednosti 1,2 milijarde eura te postao najveći nekretninski projekt u ovom dijelu Europe.

Srđan Marinić je pozdravio dubrovački uspjeh u akciji sakupljanja potpisa za referendum, ali i upozorio da to još uvijek ne znači da će se održati zbog važećeg zakona koji postavlja brojne prepreke na lokalnoj razini. Marinić je posebno istaknuo da je nevjerojatno da Marjan nijedna gradska vlast do sada nije proglasila kulturnim dobrom kao što je, primjerice, proglašen Maksimir. Na Marjanu ima 14 pojedinačnih kulturnih dobara te dvije kulturno-povijesne cjeline. Činjenica je i da Marjan još nije adekvatno arheološki istražen. Marinić napominje da je još lani u travnju bio izrađen elaborat da se Marjan proglasi kulturnim dobrom, ali od Ministarstva kulture do danas nije stigao nikakav odgovor.

Na tribini je upozoreno da se po važećem zakonu u području koje je proglašeno park-šumom mogu obavljati isključivo radovi u svrhu uređenja i održavanja, ali da u novom prijedlogu zakona stoji da će se moći obavljati zahvati koji ne narušavaju obilježja zbog kojih je određeno područje proglašeno park-šumom. Marinić tvrdi da je u tome veliki prostor za različita tumačenja i manipulacije.

Nakon tribine uglavnom se raspravljalo o Marjanu na kojem vlada bezakonje i lagano ‘grickanje’ prostora park-šume. Tu su se građanskim inicijativama kritički suprotstavili neki građani koji su vlasnici pojedinih parcela na Marjanu i imaju svoje osobne interese. Prozvano je bilo i splitsko strukovno udruženje arhitekata, čije je izjašnjavanje o problemu Marjana svih ovih godina izostalo. Najviše je bilo govora o Kodeksu o Marjanu koji je javnosti predstavila Inicijativa za Marjan. Članovi su objašnjavali građanima da oni ne nude rješenja, već pozivaju institucije koje su za to zadužene da odrade svoj posao.

 

“Srđ je vaš, Marjan je naš”: Split je ugroženiji od Dubrovnika!

O naporima koje civilno društvo ulaže u obrani javnog prostora od devastacije govorilo se na javnoj tribini koju je na tvrđavi Gripe organizirala koordinacija udruga “Stara gradska jezgra”. Na tribini pod nazivom “Srđ je vaš, Marjan je naš” Đuro Capor iz dubrovačke građanske inicijative “Srđ je naš” pričao je o naporima koje su poduzeli u zadnjih sedam godina kako bi zaštitili brdo iznad Dubrovnika od privatnih interesa, a Srđan Marinić, tajnik Društva Marjan, pokušao je povući paralelu između Srđa i Marjana.

Područje dubrovačke gradske jezgre s kontaktnom zonom koje je pod zaštitom UNESCO-a gotovo je pet puta veće nego područje splitske gradske jezgre pod zaštitom UNESCO-a, a osnovni je problem u nedostatku kontaktne zone u koju bi trebao ući i Marjan.

Zašto Marjan nije proglašen kulturnim dobrom?

- Nevjerojatno je da Marjan ni jedna gradska vlast do sada nije proglasila kulturnim dobrom kao što je proglašen Maksimir. Marjan ima 14 pojedinačnih kulturnih dobara te dvije kulturno-povijesne cjeline. Na Marjanu je i devet crkvica za koje se zna da su bile tamo, ali ih danas više nema. Problem je i taj što je Marjan totalno neistražen što se tiče arheologije. Lani u travnju smo izradili elaborat da se Marjan proglasi kulturnim dobrom, ali od Ministarstva kulture do danas nismo dobili nikakav odgovor. Stvara se kaos jer se PPPO ne donosi od 1988. godine, pa se oslanja na GUP koji je plan nižeg reda, a koji s građevinskim područjem ulazi u granice Park šume – kazao je Marinić.

Dodao je kako se po zakonu u području koje je proglašeno park šumom mogu obavljati isključivo radovi u svrhu uređenja i održavanja, ali da u novom prijedlogu zakona stoji da će se moći obavljati zahvati koji ne narušavaju obilježja zbog kojih je određeno područje proglašeno park šumom.

- To otvara mogućnost da se južne padine Marjana isključe iz Park šume. Split je ugroženiji od Dubrovnika jer nema kontaktnu zonu – poručio je Marinić.

“Gospari” pred referendumom

Dubrovčani su uspjeli u veljači prikupiti dovoljan broj potpisa građana koji se zalažu za raspisivanje referenduma na kojem će se izjašnjavati slažu li se s projektom gradnje golf terena, luksuznih vila i apartmana na Srđu. Čekaju da Ministarstvo uprave utvrdi jesu li svi potpisi valjani, a Gradsko vijeće bi nakon toga trebalo glasovati o raspisivanju referenduma.

- Vrijednost investicije se od 2003. godine sa 80 milijuna eura popela na 1,2 milijarde eura 2012. godine. Projekt predviđa tri puta veći obuhvat izgradnje nego je bio planiran iti jednim prostornim planom. Vlahušić je prije izbora govorio da se treba spriječiti apartmanizacija Srđa te da građani na referendumu trebaju odlučiti što će biti s tim područjem, no na obećanje je zaboravio čim je postao gradonačelnik.

Ključnu je ulogu u tom projektu odigrao Ivo Sanader sa zakonom o golfu i s nezakonitom promjenom plana, a iako je ministar Bauk utvrdio da Vladin povjerenik ne može mijenjati planove, prema Vladinom povjereniku nisu poduzete nikakve sankcije. Opstrukcije su nakon toga krenule od Branka Grčića koji nam je prijetio odštetom, pa su se pojavile sumnje u ispravnost referendumskog pitanja, a najnoviji ministar turizma rekao je da projekt na Srđu zaslužuje biti jedna od strateških investicija – rekao je Đuro Capor.

“Svoju parcelu neću nikada prodati”

Gorana Jugovića, predsjednika udruge Merjan, posebno je razljutila Marinićeva izjava o otkupu privatnih parcela na Marjanu.

- Ja svoju parcelu neću nikada prodati i nitko me na to ne može prisiliti, a nacionalizirati se više ne može. Vi to tražite bez da ste uopće razgovarali s vlasnicima parcela, a jedna trećina Marjana je u privatnom vlasništvu. To bi bilo isto kao da mi tražimo da se otkupe svi stanovi u staroj gradskoj jezgri kako bi ona postala dostupna svim građanima – poručio je Jugović.

Na tribinu je došla i još uvijek aktualna dogradonačelnica Anđelka Visković koja je rekla kako podržava Kodeks za Marjan koji u 25 točaka definira poteze koji bi se trebali poduzeti kako bi se zaštitila ta splitska zelena oaza, a objasnila je i zbog čega se sastala s Matom Kosovićem, ravnateljem Javne ustanove za upravljanje Park šumom Marjan, izvan Banovine.

- Još uvijek sam zamjenica gradonačelnika, ali sam razvlaštena i ne mogu se s ravnateljima Javnih ustanova sastajati u Banovini – objasnila je Anđelka Visković, ali je izbjegla odgovor na pitanje o čemu je razgovarala s njim.

INES BRAJEVIĆ

http://www.dalmacijanews.com/Vijesti/View/tabid/74/ID/114055/Sr-je-vas-Marjan-je-nas-Split-je-ugrozeniji-od-Dubrovnika.aspx

 

Mirko Petrić: Split je osuđen na smrt krene li samo smjerom turizma

petric

 

U polupunom Gradskom kazalištu lutaka sociolog Mirko Petrić održao je zanimljivo predavanje na temu Urbane kulturne politike u turističkom gradu. Prva je to od četiri tribine novog ciklusa predavanja u organizaciji koordinacija udruga “Stara gradska jezgra” koje sudjeluju  u okviru rada Povjerenstva za izradu nacrta Plana upravljanja povijesnom jezgrom.