Monthly Archives: Kolovoz 2014

vrata

KOME SU I ZAŠTO PRIJETNJA GRAĐANI I ZAINTERESIRANA JAVNOST

Umjesto Planova upravljanja povijesnim jezgrama gradova pod zaštitom UNESCO-a, u Hrvatskoj na djelu problematični investicijski projekti

 Pionirski splitski pokušaj da se Plan upravljanja starom gradskom jezgrom napravi onako kako je predviđeno smjernicama UNESCO-a, ali i onako kako nalaže zdrav razum, nailazi na niz poteškoća, no svejedno predstavlja pozitivan presedan u hrvatskoj praksi. Prvi put u izradi takvog dokumenta sudjeluju i udruge zainteresiranih građana što osigurava i javnost i veću demokratičnost procesa, a upravo je to ključni potencijal ostvarivanja javnog interesa.

Na ovim stranicama svjedočimo koliko je usvajanje pozitivnih praksi teško institucijama, podjednako lokalnim i državnim, uživljenim gotovo isključivo u birokratsku igru prebacivanja odgovornosti i pogodovanja, nenaviklim i nespremnim za politički i građanski dijalog.

Diljem Hrvatske, bilo da se radi o prostorima koji predstavljaju neprocjenjivu kulturnu ili prirodnu baštinu, bilo da se radi o pašnjacima, vodenim tokovima ili autocestama, turistificiranim ili industrijaliziranim područjima, neplaniranjem ili lošim, kratkoročnim i kratkovidnim planiranjem, već je učinjena golema šteta. Uključivanje javnosti u planiranje jedini je način da se one u budućnosti barem umanje, a uz nešto pameti i sreće i – spriječe.

Građanska borba Dubrovnika da sačuva urbana obilježja i ne pretvori se u neodrživ resort traje već godinama, a UNESCO je napokon izvršio dovoljan pritisak na lokalne institucije da započne izrada Plana upravljanja dubrovačkom gradskom jezgrom, neprocjenjivom jezgrom koja je vjerojatno već u ovom trenutku nepovratno devastirana zbog kratkoročnog turističkog profita. Plan upravljanja, ako bude izrađen kroz aktivnu suradnju struke, politike, poduzetnika i građana, mogao bi biti ona presudna točka na kojoj će se prelomiti nered, a Dubrovnik naći razvojni put kojim će sačuvati ne samo vrijednosti nepokretne kulturne baštine, već i vrijednosti građanskog društva.

Split i Dubrovnik po mnogočemu se razlikuju, ali u načinu na koji politika, a često i struka, pristupaju kulturnoj baštini i strategijama njezine revitalizacije i komodifikacije, imaju mnogo zajedničkog, pa slična iskustva, a uskoro, nadamo se, i iskustva niza drugih gradova, mogu biti dragocjena u izradi lokalnih planova.

Prenosimo stoga intervju Balda Marunčića iz DuLista sa Svjetlanom Jelavić Dean, novoizabranom predsjednicom Društva arhitekata Dubrovnika, a koja decidirano ističe: planovi se ne rade za građane, već sa građanima!

Cijeli intervju možete pročitati ovdje:
Svjetlana Jelavić Dean: Naš prostor je guloz za špekulativni kapital!