Supstitucija ‘Parkova i nasada’ ‘Pilama i panjevima’ d.o.o.?

P1040169
Povodom sječe stabala u Matoševoj obavljenog krajem siječnja 2017.
PREMA GRADU OGRANIČENE ODGOVORNOSTI I JOŠ OGRANIČENIJE PAMETI?
Javna pitanja za trgovačko društvo ‘Parkovi i nasadi’, za ‘Službu prostornog planiranja i zaštite okoliša Grada Splita’ te ‘Upravni odjel za komunalno gospodarstvo i redarstvo Grada Splita’, a posljedično i suodgovorno i za Gradsko vijeće i Gradonačelnika Splita
Povod pitanjima koja ovdje postavljamo u ime dijela zainteresirane javnosti, nedavna je sječa dvadesetak stabala u Matoševoj kao i kontradiktorne informacije koje su o razlozima i načinu sječe u međuvremenu došle do javnosti. Premda pitanjima nemamo namjeru politizirati niti su ona predizborno intonirana ma u čiju korist, naravno da se ne može pobjeći ni od tih implikacija, bez obzira tko kakve poene u tom kontekstu mislio da na ovoj temi može steći.

“Stanje drvoreda u užem centru grada Splita i potreba za supstitucijom“ – nula bodova!

1. Dokument ‘Parkova i nasada’ pod naslovom STANJE DRVOREDA U UŽEM CENTRU GRADA SPLITA I POTREBA ZA SUPSTITUCIJOM - koji je do javnosti došao tek nakon drvorednog obezglavljivanja Matoševe, a i tada tek posredno, preko fb stranice gradskog kotara Spinut: http://tinyurl.com/jnnc5qb, prepun je nedorečenih, konfuznih i kontradiktornih konstatacija koje će očito i dalje biti podlogom za problematične buduće radnje ‘Parkova i nasada’:

a) Premda se dokument naslovno i navodno bavi “užim centrom grada“, od 13 ulica koje se u dokumentu spominju kao posebno opasno ugrožene neprimjerenom, starom ili i bolesnom Sophorom japonicom, niti jedna se ne nalazi u užem centru grada, kako je on definiran i kolokvijalno i svim gradskim relevantnim dokumentima. Većina u dokumentu pobrojanih ulica nalazi se u Spinutu ili još dalje od centra grada, pa nije ni čudo da zbunjeni novinari svaki put različito izvještavaju i gdje i kad i koja i zašto i koliko stabala će biti ili jest ‘otpiljeno’.

b) Da im je potreban dokument o potrebi supstitucije čak 500 stabala ‘Parkovi i nasadi’ odluku su donijeli u ožujku 2014, zatim je dokument sprčkan u srpnju 2014, a prvu je bombastičnu medijsku najavu imao početkom veljače 2015. http://www.slobodnadalmacija.hr/dalmacija/split/clanak/id/262743/vise-od-500-starih-stabala-u-splitu-treba-hitno-posjeci-jer-su-opasnost-za-ljude, da bi neviđena pilačina na temelju tog dokumenta krenula krajem siječnja 2017 http://www.dalmacijanews.hr/clanak/mm6n-dio-stanara-negoduje-radnici-parkova-i-nasada-mijenjaju-drvored-u-matosevoj-ulici#/clanak/mm6n-dio-stanara-negoduje-radnici-parkova-i-nasada-mijenjaju-drvored-u-matosevoj-ulici!
Zanima nas može li itko živ razumjeti logiku i dinamiku ovih zbivanja i znači li ona da će, kao i prvih 18, i narednih 495 stabala biti otpiljeno u sljedećim mjesecima, a da pri tome nemamo pojma kad će, čime i temeljem koje javne nabave biti supstituirana?

c) Najturobniji moment dokumenta na temelju kojega Splitu prijeti daljnje manijakalno piljenje, način je na koji se u njemu shvaća supstitucija: “Osnovna ravnoteža održavanja zelenila u urbanoj sredini je da se otpiljena stabla u što kraćem vremenskom periodu, nadoknade novom sadnjom odgovarajućom vrstom u što bližem okolišu obavljene sječe, a za drvoredna stabla, obaviti supstituciju na postojećem mjestu.“
Zar u splitskim ‘Parkovima i nasadima’ doista nikada nisu čuli da se supstitucija može raditi i tako da se nešto prvo posadi pa tek onda nešto otpila? I to posadi ne nekoliko dana ili mjeseci prije sječe, nego godinama prije toga!

d) Uostalom, kako to da ‘Parkovi i nasadi’ ovoj žustroj sječi Matoševe prilaze ne temelju tako traljavog dokumenta kakav je “Stanje drvoreda u užem centru…“, kad istodobno postoje stručni pregledni radovi, također iz ‘Parkova i nasada’, koji pokazuju jedini smisleni način drvoredne supstitucije? (sadnja mladih koštela godinama prije nego će se posjeći sofore – str. 148.) http://www.hua.hr/pdf/Split2015/Stabla_na_prostoru_grada_Splita.pdf

 

Plan i program održavanja zeleniih površina grada Splita – nula bodova?

2. Neprihvatljivo je da ni nakon problematičnog “na panj“ piljenja drvoreda u Matoševoj, ‘Parkovi i nasadi’ ne daju javnosti na uvid godišnji PLAN I PROGRAM ODRŽAVANJA ZELENIIH POVRŠINA GRADA SPLITA. To je tim neprihvatljivije što ‘PiN’ na svojoj internetskoj stranici ima tek jedan jedini smiješan dokument na tu temu, gdje se sve brojke o travnjacima, grmovima, živicama pa i stablima već nekoliko godina poklapaju gotovo na decimalu: http://www.parkovi-st.hr/data/javna/docs/katalog_16316.pdf

Tražimo, očekujemo, zahtijevamo da ‘Parkovi i nasadi’ na svojoj internet stranici ili i internet stranici grada Splita javnosti hitno učine dostupnim kompletne planove i programe održavanja zelenih površina za posljednjih nekoliko godina, uključujući i 2017. godinu, a zašto ne i planove koje imaju za nekoliko narednih godina, a ne da nam umjesto toga nude “katalog informacija“ u kojemu se praktično sve takve informacije građanima dodatno naplaćuju!


Zeleni katastar grada Splita“ – nula bodova?

3. “Konačno napraviti zeleni katastar u kojem će se naći svaka biljka na području grada, kao i svaki komad komunalne opreme“ direktor ”Parkova i nasada’ Zoran Barac najavio je već kod samog dolaska na čelo tvrtke krajem 2013. godine: http://slobodnadalmacija.hr/dalmacija/split/clanak/id/219637/zoran-barac-novi-direktor-parkova-i-nasada-splitu-cemo-dati-zeleni-katastar

U međuvremenu, protekle su još dvije godine, pa je krajem 2015. gospodin Barac ponovio da će “za dovršavanje ključnog dokumenta biti potrebna još godina i pol“, nakon čega ”bi svako stablo o kojem brinu ‘Parkovi’ dobilo svoju ‘osobnu iskaznicu’”! http://www.slobodnadalmacija.hr/dalmacija/split/clanak/id/293560/split-ce-dobiti-zeleni-katastar

Sad, kad je proteklo još godinu dana, ne bi li konačno bilo lijepo znati u kojoj je fazi dovršenosti ZELENI KATASTAR te koliko je zapravo koštao ili će koštati, budući da su procjene bile “između 300 i 500 tisuća kuna“? Možda i potpitanje: hoće li u sklopu Zelenog katastra novonastali panjevi također dobiti osobne iskaznice?
Strategija upravljanja zelenim površinama grada Splita – nula bodova?

4. Nepostojanje gradske STRATEGIJE UPRAVLJANJA ZELENIM POVRŠINAMA posljednji je put javno konstatirano u prosincu 2015, kada su Zeleni Dalmacije u suradnji (?!) s Parkovima i nasadima predstavljali Zeleni prsten gradske jezgre Splita http://stav.cenzura.hr/gdje-ce-se-zeleniti-zeleni-prsten/.

Više od godinu dana nakon te konstatacije, nemamo nikavo izjašnjavanje nikoga od odgovornih za nepostojanje Strategije upravljanja zelenim površinama, a također ni odgovor na pitanje zašto je nemamo, te još manje kad ćemo je imati! Nije li krajnje vrijeme za odgovore na ta pitanja, te kako je moguće da Split, koji se službeno svakodnevno hvasta kao turistička ‘top destinacija’ i to ne samo u hrvatskim razmjerima, niti ima takve strategije niti o njoj razmišlja?

Uz to, pitanje i zašto ‘Parkovi inasadi’ na svojoj Internet stranici nemaju barem spomenuti rad Jasne Talić: “Stabla na prostoru grada Splita“, prezentiran na međunarodnom skupu arborikulture u kasno ljeto 2015, kad on građanima nudi pregledno ilustriranu kronologiju splitskih zelenih nastojanja korisniju od cjelokupnog internetskog kataloga informacija ‘Parkova i nasada’?


“Zeleni prsten gradske jezgre Splita“ – nula bodova!

5. U Splitu je u drugoj polovici 2015. godine u nekoliko navrata bio prezentiran tzv. idejni projekt ZELENOG PRSTENA GRADSKE JEZGRE SPLITA kojim je za nešto više od šest milijuna kuna zamišljeno “puno lipih stvari“: od arheoloških parkova, preko afirmacije zapuštenih fontana, pa do “definiranja poteza i točki budućeg zelenila u užoj splitskoj gradskoj jezgri i neposredno oko nje“. Za pet do deset godina tom bi se zamisli iz suradnje ‘Zelenih Dalmacije’ s ‘Parkovima i nasadima’ moglo doći od sadašnjih 136 stabala na petstotinjak! http://stav.cenzura.hr/gdje-ce-se-zeleniti-zeleni-prsten/

‘Parkovi i nasadi’ u to su vrijeme tom idejom bili tako poneseni i razdragani, isto kao i visoki predstavnici grada Splita poput dogradonačelnika Kovačevića, ili tadašnje ministrice graditeljstva Mrak Taritaš, da su nam u rujnu 2015. na punih nekoliko sati sa “skoro 300 kvadrata travnatog tepiha“ ozelenili cijeli Peristil, i to, pazite, da “se osvijeste i građani grada Splita ali i turisti o problemu zelenila u gradskoj jezgri“! http://www.radiodalmacija.hr/zeleni-peristil-za-zeleni-split/

Godinu i pol kasnije, zanima nas koji je prav(n)i status idejnog projekta Zeleni prsten gradske jezgre Splita, osobito u svjetlu činjenice da je u rujnu 2015. bilo javno zahvaljivano “direktoru ‘PN’ Zoranu Barcu  i krajobraznom stručnjaku Igoru Belamariću koji su dali sve od sebe kako bi se realizirao ovaj projekt.“? http://www.dalmacijanews.hr/clanak/a9ke-veliki-projekt-zelenih-dalmacije-zelenim-prstenom-split-ce-dobiti-sasvim-novo-ruho#/clanak/a9ke-veliki-projekt-zelenih-dalmacije-zelenim-prstenom-split-ce-dobiti-sasvim-novo-ruho

Zanima nas također zna li itko koliko je zeleno peristilsko osvještavanje koštalo, tko ga je platio te koliko je, nakon tog osvještenja, porastao broj posađenih stabala u jezgri sa tadašnjih 136?


Zelen “Plan upravljanja povijesnom jezgrom grada Splita“ – nula zarez nula bodova

Ovaj se grad barem proteklih desetak godina “naradio“ takozvanih PLANOVA UPRAVLJANJA POVIJESNOM JEZGROM SPLITA, bilo tako da ih je naručivao od renomiranih inozemnih stručnjaka (Solar, 2009.), potom ih milijunski plaćao pa kao neadekvatne rušio na Gradskom vijeću, bilo tako da ih je besplatno povjeravao Povjerenstvu sastavljenom od širokog tima domaćih stručnjaka, civilnih udruga i gradskih službi (Nacrt prijedloga Plana upravljanja povijesnom jezgrom Splita i Plana upravljanja podrumima Dioklecijanove palače, 2015.), nakon čega produkt od tisuću i nešto “upravljačkih“ stranica nikad nije ni došao do Gradskog vijeća, a ne zna se ni kad će, ni hoće li uopće.

U sklopu tog, za sada posljednjeg Plana upravljanja jezgrom, posve na kraju njegove sve nesuvislije i ekstenzivnije izrade, krajnje neočekivano ‘ukrcan’ je i već spominjani Zeleni prsten gradske jezgre Splita, kao jedna od najzanimljivijih i najkonkretnijih dionica cijelog tog Plana, no budući se sam Plan negdje u proljeće 2016. posve zagubio u bespućima gradske administracije, točnije predsjednika Povjerenstva i dogradonačelnika Gorana Kovačevića, tako je zajedno s njim zamro i ambiciozni Zeleni prsten. http://pogledaj.to/prostor/gdje-je-nestao-plan-upravljanja-povijesnom-jezgrom-splita

A što je ostalo? Ostale su tek natruhe zelenila po gradskoj jezgri  koje bismo, za kraj ovog monster napisa, tek turističko-šetački opservirali, e ne bismo li još jednom upitali sve apostrofirane u zaglavlju: zar vam doista treba bilo kakav zeleno-prstenski plan da bi se makar i elementarno održavalo preostalo zelenilo u jezgri? Premda smo svjesni i ogromne suodgovornosti svih ostalih prozvanih aktera, odgovor na ovo pitanje i opet prvenstveno očekujemo od ‘Parkova i nasada’ i njihovog nesretnog dokumenta ‘Stanje drvoreda u užem centru grada Splita i potreba za supstitucijom’ - jer je upravo povijesna jezgra taj uži centar grada Splita, a ne ni Spinut, ni Lovret, ni širi obod grada Splita.

Zaključimo, dakle, s tek nekoliko nasumičnih primjera koji vape za odgovorima:

a) Uz rub sjeveroistočne strane Pazara postojao je drvored od desetak stabala, od kojih je većina nestala na način da su im bivša mjesta popunjena betonom ili asfaltom! Pitanje glasi, kada je neko od tih stabala te gdje i čime supstituirano!

b) Na cijelom Pazaru ima na desetke visoko vrijednih stabala koja vjerojatno štiti i sam GUP, samo što im to vrijedi kad su ili u metalnim kavezima u(z) koje se skladišti pazarska roba, ili su prepolovljena za volju kioskâ najrazličitijih namjena, pa tek po batrljcima iznad dućanskih tendi možemo pretpostaviti da je tu nekad bilo neko stablo. Slava svima! – i ‘Parkovina i nasadima’, i “nemoćnom“ ‘Gradu Splitu, i moćnom Hippos tržnica koncesionaru.

c) S južne strane Prime Grad ili na dnu sjeverne strane Sinjske ulice pilanjem “na panj“ posljednjih stabala u nizu, bivši je drvored i službeno pretvoren – u parkiralište (za invalide)! Čestitamo.

d) Tomislavova ulica, čiju je južnu stranu u središnjem dijelu nekada činio drvored od dvadesetak stabala, gotovo potpuno je štekatizirana i to na način da su stabla postala ili nosači električnih i ostalih ugostiteljskih instalacija – Super Sport kladionice, ili tako da su odavno pohranjena pod stakleno-plastični štekat nekad “kultne“ kavane, danas latinoameričkog restorana Semafor! Hoće li ‘Parkovi i nasadi’ išta biti pitani kad padnu i preostale 3-4 sofore, ili će ih sami ‘opanjiti’ kako bi i ex Pošta, odnosno današnji hotel Cornaro dobio primjeren štekat?

e) Od pojedinačnih ‘GUP-om zaštićenih stabala’ natragikomičniji su, naravno, slučajevi u samoj jezgri, premda su i oni iz ‘kontaktne zone’ živopisni:

- Primjeri četiriju čudesnih stabala koja još uvijek dominiraju i odolijevaju nad pothodnikom,
tzv. obala kneza Domagoja, gdje je bivša parkovna površina odavno pretvoreno u mega kružni ugostiteljski šank-plato, u okrilju kojega je na kraju Kerumove vladavine posađen tek spomenik Franji Tuđmanu, ali je prethodno zasijano i četverolisno ugostiteljsko cvijeće – redom: Hattrick Sport bar, Caffe Bar Inbox, Caffe Bar Bet i Bistro Topolino! Zanima nas je li tim bivšim parkom ikad prošao netko iz ‘Parkova i nasada’ ili bilo kojih gradskih službi da vide što se tamo pojedinačno i kolektivno radi GUP-om zaštićenim stablima?!

- Primjer stabla oko kojega je posađena sva građevinska mehanizacija ovoga svijeta, a koje je imalo tu supstitucijsku sreću da se nađe usred čuvenog Small Mall projekta. Kako je tim projektom od tobožnjeg velikog javnog interesa građanima do daljnjega oduzeto na stotine parkirnih mjesta, a jedino što je projekt do sada polučio je uništavanje impresivnog stabla na toj lokaciji, zanima nas na koliku je svotu samo stablo procijenjeno te kojim su se ugovornim mehanizmima  i na koji iznos u ‘Parkovima i nasadima’ ili u Gradu Splitu osigurali od sve izglednijeg njegova potpunog uništenja?

- Primjer stabala koja su u Varošu nepromišljeno i kobno zasmetala izgradnji ‘difuznog hotela’ u Kamenitoj ulici, pa su ‘Parkovi i nasadi’ prvo odlučili jedno od njih odlučno zaštiti, a onda ga još beskompromisnije supstituirali novčanom nadoknadom…

- Primjer srednjeg dijela Nazorova prilaza, koji vodi prema marjanskoj Prvoj vidilici: u drvoredu koji je nekad činilo 26 stabala, u različitim razdobljima uklonjeno ih je 13. Nikada niti jedno nije supstituirano. Umjesto supstitucije doživjela su betoniranje i asfaltiranje!

Ovakvih je primjera po gradu na stotine!

I da, naravno, mi pretjerujemo, dosadno kritiziramo i ističemo samo ono što je negativno, a da pri tome nismo pružili niti jednu konkretnu ilustraciju zelenih ugroza o kojima govorimo. Doista je tako. Pa zato, dok mi priložimo ne ilustraciju nego cijeli album ovdje opisanog, neka se upitani za to vrijeme udostoje odgovoriti bar na poneko od postavljenih im pitanja.
A nemamo ništa protiv ni da nam brzo ničući gradonačelnički kandidati također predoče svoju buduću zelenu politiku grada Splita. Umjesto što nam nepresatno nude još turizma svim sredstvima i pod svaku cijenu (pa će Split biti novi Cannes, Nica, Monaco, Monte Carlo, ili što su već kockarski uzori kojega od gradonačelnika), neka se barem ugledaju na ministra Pavu, pa ponešto prepišu?!
https://www.weforum.org/agenda/2017/01/these-interactive-maps-show-you-green-space-in-cities-around-the-world/

Za Građansku inicijativu Split
Vjeko Santrić

U Splitu, 3. veljače 2017.

Odgovorite

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Zahtijevana polja su označena s *

Možete koristiti ove HTML oznake i atribute: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>