Fa-so-va-li mi smo fa-la ti…

splitska banka-

Hommage à Société Générale – Splitska banka d.d.

Fa-so-va-li mi smo fa-la ti…

Ovaj tekst nije nagovor na izlazak iz bilo koje banke, a još manje na ulazak u nju. Također nije ni nagovor na korištenje ili odbijanje korištenja bankarskih usluga. Svoj novac možete držati u čarapi, bacati ga iz aviona, dijeliti u humanitarne svrhe, mijenjati ga za zlatne poluge ili ga odbiti koristiti i vratiti se na pred-robo-novčanu razmjenu. U ovom posljednjem slučaju javite se autoru, možda Vam se i on pridruži…

Od oronulosti jedne fasade do bespuća bankarske kredibilnosti

Znamo da se u ozbiljnim gradovima banke obično natječu koja će zauzeti jaču i reprezentativniju poziciju, pa u borbi za njih nerijetko sponzoriraju i preuređenja pročelja cijelih uličnih blokova, a ne samo vlastitih  zgrada. No, nismo ni Prag, ni Milano, ni Budimpešta, ni Pariz; nego smo valjda sličniji Anconi, Doveru, Portu, Mersinu… Pa ipak, teško da ćete igdje naći banku koja se zove imenom tog mjesta, da ne kažemo grada, a da u njemu, u najstrožem centru, u samoj povijesnoj jezgri banka posjeduje ili iznajmljuje zgradu sa trideset četrdeset godina zapuštenom fasadom, kao što je to slučaj u Ban Mladenovoj ulici sa tzv. Splitskom bankom.
Riječ je o banci koja ima novca za česte i skupe tv-kampanje, koja ima novca za višegodišnje i višemilijunsko sponzoriranje Hajduka, koja ima novca za posuđivanje građanima, naravno ako je kamata iznad 8,9%, ali i banci koja nema novca da obnovi fasadu u najfrekventnijem dijelu grada, kojoj elektronski brojevi za klijente funkcioniraju svake prijestupne godine i banka čija je središnja poslovnica za građane zatvorena već u 16 sati.
SG SB 03

Pitate se kako je to moguće u gradu s takvim porastom turističkog prometa kakvim se Split diči posljednjih godina, u gradu koji se kani kandidirati za EU prijestolnicu kulture 2020. Pa vrlo lako, jer po sadašnjem predsjedniku nogometnog kluba Hajduk, zadovoljnog s nekoliko novih bankovinih milijuna sponzorstva, nju ionako treba preimenovati u hajdučku banku, a s obzirom na impresivan broj hajdučkih murala u gradu tog nogometnog kluba ne bismo se čudili da jednoga dana gradsko vijeće i sam Split odluči preimenovati u Grad Hajduk. A što se tiče države, vlade ili nečega što se ponegdje zove centralnom vlašću, pa nećete valjda očekivati da gospođa Mrak Taritaš naplaćuje Splitskoj ili nekoj drugoj banci globe za nepostojeću fasadu, kad se premijer više nego zadovoljan vratio iz Francuske, zemlje podrijetla vlasnika Splitske banke, da nam zajedno sa svojim ‘lijevim’ kolegom Hollandeom iskaže njihovo obostrano zadovoljstvo zbog uzorne poslovne suradnje  dviju zemalja.

Pa zar nije tehnološki impresivno kad na prednje tri strane zgrade koja je pod strogom konzervatorskom zaštitom možete izbrojiti čak 24 vanjske klima jedinice svih veličina i robnih marki. I zar nije tipično mediteranski šarmantno kad vidite kako je netko između susjednog zida i bančinog video nadzora razapeo štrik na kojemu suši rublje, ili kako već desetljećima uz fasadu banke stoji zalijepljeno nekoliko prometnih znakova koji na kombinaciji hrvatskog, latinskog i srpskog izvještavaju zainteresirane kad i gdje mogu parkirati…
Prema tome, neka grad, koji se izmučio da se riješi Keruma, i država, koja se namučila da spasi Perkovića, ostave hajdučku banku na miru, a Mrak Taritaš neka i dalje goni one tisuće splitskih novonezaposlenih da smjesta  naprave fasade na Kmanu, Kocunaru, Križinama, Kili, Karepovcu ili neka sve ide u K…amo već treba ići i koliko već treba globiti te golonje koji bi htjeli živjeti u gradu. Uostalom što ti šugavci ne polože Debeljakove, odnosno Vladine, odnosno novce poreznih obveznika natrag u Splitsku banku, kako bi se ta sredstva u suradnji s raznim ministarstvima grabeža, ovrha i pljenidbi lijepo povratila natrag u ruke onih koji će znati njima strateški gospodariti.

Googlemania ili grandiozni dossier turbo splitske banke

Ovo što slijedi može ponekome uslijed gornjeg turbo podnaslova izgledati kao tzv. istraživačko novinarstvo. No, nije uopće. To je tek puka šetnja linkovima što su sami iskakali googlanjem sintagne “splitska banka“. Preskakali smo tek one koji su autorsko vlasništvo same banke, jer na njihovoj stranici doslovce stoji: “Za bilo koje reproduciranje informacija ili podataka, posebno korištenje tekstova, dijelova teksta, slika ili grafikona, potrebno je prethodno odobrenje Banke.“
Evo, dakle, samo onih (dijelova) tekstova za koje nam spomenuto odobrenje nije trebalo:
SG SB 04

04. 02. 2009.

Kerum: Splitska banka mi se miješala u poslovnu politiku…
Splitski poduzetnik ogorčen na tvrdnje da mu zbog poslovne krize novčarske kuće više ne daju kredite
Francuski veleposlanik je naglasio kako je Splitska banka najveća francuska investicija u Hrvatskoj pa je Kerum iskoristio priliku i zamolio ga da popriča s Upravom jer odnos banaka prema potrošačima dovodi do propasti malih i srednjih tvrtki.
- Da me ne bi netko krivo shvatio, ja ne radim sa Splitskom bankom. Surađivali smo dok gazde nisu bili Francuzi. Mi sami sebi trebamo pomoć i nama jedna injekcija od nekoliko stotina milijuna eura spašava jer nudi posao za tri, četiri tisuće ljudi, a rad je jedini izlaz iz krize.
Splićani i građani hrvatske štede novac u tim bankama i najnormalnije bi bilo da banke taj novac dalje plasiraju u gospodarstvo i tu je problem što hrvatska nema svoje banke nego ih je rasprodala u bescjenje – kazao je Kerum.
- Nije Splitska banka nama otkazala suradnju, već obrnuto! Kod njih smo imali kredit od 40 milijuna eura, no pokušali su se miješati u poslovnu politiku moje tvrtke i zaključio sam da više ne možemo zajedno raditi. Cijeli taj kredit otplatio sam još 2007. godine, 15 godina prije roka – kazao nam je poduzetnik. Na pitanje s kojom bankom njegova tvrtka danas posluje, odgovara: – Sa svakom osim Splitske!

12. 02. 2009.
Bruto dobit banaka za 2008. godinu 5,8 milijarda kuna
Dobit u poslovanju iskazalo je 29 od ukupno 33 banake.
To je za 13,8 posto ili za 705 milijuna kuna viša bruto dobit nego što je prema revidiranim podacima iznosila za 2007. godinu. Po veličini bruto dobiti: Societe Generale – Splitska banka 347,8 milijuna, Po iznosu aktive: Societe Generale – Splitska banka sa 27,5 milijardi kuna aktive, s rastom od 7,01 posto i udjelom od 7,3 posto

17. 07. 2009.
Splitska banka vrijednim donacijama obilježila otvaranje nove poslovnice
Splitska banka je sinoć svečano otvorila svoju drugu poslovnicu u Dubrovniku
Povodom otvorenja poslovnice, Splitska banka je uručila tri vrlo vrijedne donacije u ukupnom iznosu od 80.000 kuna. Donacije u iznosu od po 25.000,00 kuna uručene su županu Nikoli Dobroslaviću i gradonačelniku Andru Vlahušiću za postavljanje videonadzora dječjih igrališta na području Grada i Županije.

19. 06. 2010.
Splitska banka: U golf na velika vrata
U vrijeme recesije, ulazak novog sponzora u golf svakako je dobrodošao
Stoga je prvi turnir Splitske banke u Hrvatskoj izazvao veliko zanimanje golfera.
Pozivni turnir zatvorenog tipa okupio je sedamdesetak igrača u petak na igralištu G&CC Zagreb. Uz brojne splitske registracije, na turniru je sudjelovala “standardna postava” zagrebačkih igrača, a među njima i bivši predsjednik RH Stjepan Mesić.

29. 09. 2010.
Splitska banka odredila radnicima što smiju ‘lajkati’
Pravila za Facebook
Što smiju ‘lajkati’ a što ne, koje ‘postove’ komentirati i na koji način, samo su neka od pravila koje je Splitska banka navela u dopisu svojim zaposlenicima vezano uz novu stranicu te banke na Facebooku. Šokirani, kako kažu, zabranom slobode govora, dopis su poslali medijima.

14. 10. 2010.
Još se ne zna tko je opljačkao Splitsku banku na Savici
Potraga za dvojicom nepoznatih razbojnika koji su Splitsku banku na Savici olakšali za pola milijuna kuna još uvijek traje. (…) Inače, riječ je o banci koja je na sličan način opljačkana i 30. kolovoza ove godine, kada je iz nje ukradeno gotovo pola milijuna kuna. Počinitelji tog zločina još nisu otkriveni.

25. 10. 2010.
Kerum se požalio na francuske gazde u Splitskoj banci
Susret splitskog gradonačelnika Željka Keruma s francuskim veleposlanikom u Hrvatskoj Jeromeom Pasquierom
Francuski veleposlanik je naglasio kako je Splitska banka najveća francuska investicija u Hrvatskoj pa je Kerum iskoristio priliku i zamolio ga da popriča s Upravom jer odnos banaka prema potrošačima dovodi do propasti malih i srednjih tvrtki.
- Da me ne bi netko krivo shvatio, ja ne radim sa Splitskom bankom. Surađivali smo dok gazde nisu bili Francuzi. Mi sami sebi trebamo pomoć i nama jedna injekcija od nekoliko stotina milijuna eura spašava jer nudi posao za tri, četiri tisuće ljudi, a rad je jedini izlaz iz krize.
Splićani i građani hrvatske štede novac u tim bankama i najnormalnije bi bilo da banke taj novac dalje plasiraju u gospodarstvo i tu je problem što Hrvatska nema svoje banke nego ih je rasprodala u bescijenje – kazao je Kerum.

04. 12. 2010.
Opljačkana Splitska banka u Dubravi
Odnijeli milijun kuna
Dvojica maskiranih počinitelja u petak oko 17 sati su uz prijetnju pištoljem opljačkali poslovnicu Splitske banke u Aveniji Dubrava

26. 04. 2011.
Lukyja je stvarno iznervirala Splitska banka
Iziritiran svojim iskustvom sa Splitskom bankom, poznati hrvatski pjevač Dragan Lukić Luky poslao je otvoreno pismo u kojem navodi sve neugodnosti koje mu je, tvrdi, tijekom godina priuštila spomenuta financijska institucija.

14. 07. 2011.
Andre-Marc Prudent novi predsjednik Uprave Splitske banke
Andre–Marc Prudent će na mjestu predsjednika Uprave u kolovozu 2011. nasljediti Pierre Boursota koji nakon pet godina obnašanja ove funkcije nastavlja daljnju karijeru u okviru SG grupe, ali izvan Hrvatske. Nasljednjik  Boursota je također dugogodišnji menadžer SG grupe koji je posljednjih pet godina svoje karijere proveo u Sloveniji odakle dolazi s mjesta predsjednika Uprave SKB-a, slovenske banke također u vlasništvu SG grupe

09. 12. 2011.
Splitska banka: Niži rejting SG-a neće utjecati na naše poslovanje
Agencija Moody’s snizila je rejting francuskih banaka Credit Agricole, BNP Paribas i Societe Generale, ukazujući na njihove poteškoće sa zaduživanjem. Rejtinzi Credit Agricolea i BNP Paribasa sniženi su s ‘Aa2′ na ‘Aa3′ dok je rejting Societe Generalea snižen s ‘Aa3′ na ‘A1′.

07. 05. 2012.
Lani je med menedžerji največ zaslužil Colarič za vodenje Krke
Skupno so prejeli 21 milijonov evrov v enem letu
Deseterico najbolje plačanih slovenskih menedžerjev dopolnjujejo še člana uprave Krke Zvezdana Bajc (474.000 evrov bruto) in Vinko Zupančič (379.000 evrov), nekdanji predsednik uprave Save Janez Bohorič (313.000 evrov), predsednica uprave Probanke Romana Pajenk (310.800 evrov), nekdanja člana Savine uprave Vinko Perčič (292.000 evrov) in Emil Vizovišek (291.000 evrov) ter glavni izvršni direktor SKB Andre-Marc Prudent (278.100 evrov).

23. 05. 2012.
Foto: Opljačkana Splitska banka u Maksimirskoj
U pljački Splitske banke na sreću nitko nije stradao, a lopovi očito vole poslovnicu Splitske banke u Maksimirskoj ulici 55 koja je nekoliko puta već bila meta pljačkaša. Prije nekoliko tjedana opljačkane su tri banke, a među njima je bila i poslovnica Splitske banke u Vlaškoj ulici. Očevid je u tijeku i utvrđuju se okolnosti pljačke i količina novca koji je odnešen.

01. 08. 2012.
Prudent: Teške godine za banke
Ova, a vjerojatno i iduća godina, neće biti laka za banke ni u jednoj zemlji pa tako ni u Hrvatskoj, kazao je u intervjuu za banka.hr predsjednik uprave SG Splitske banke Andre-Marc Prudent. Problemi u eurozoni još uvijek su daleko od trajnog rješenja, a i premija rizika za Hrvatsku u posljednje vrijeme bilježi rast (…)
U svakom slučaju, tehnologija se razvija velikom brzinom, načini prijevare isto, ali i novo zaštite konstantno raste. Prije uvođenja bilo kave tehnološke inovacije uvijek želimo biti sigurni da smo poduzeli sve kako bi naši klijenti imali najviši mogući nivo sigurnosti.

03. 08. 2012.
Ritam zločina: Još jednom opljačkana Splitska banka u Zagrebu
Naoružani razbojnik ujutro je, oko 8.30 sati, upao u poslovnicu Splitske banke u Zagrebu i zatim pobjegao s plijenom u nepoznatom smjeru. Ova nova pljačka banke zbila se u zagrebačkom naselju Lanište. Ozlijeđenih, srećom, nije bilo, iako je razbojnik bio naoružan. (…)
Ipak, nekako se čini da su poslovnice Splitske banke u posljednje doba vrlo često na udaru. Svakako češće nego ostale. Je li tome doista tako i ako jest, koji su razlozi, svakako bi trebalo čim prije utvrditi.

18. 08. 2012.
Foto Nova pljačka u Zagrebu: Žena ili transvestit pljačka poslovnice Splitske banke?
Treća pljačka u tri mjeseca
Ovo je već treća poslovnica Splitske banke koja je u posljednjih nekoliko mjeseci opljačkana na području Zagreba. U svibnju je napadnuta poslovnica u Maksimirskoj ulici, a 3. kolovoza poslovnica na Laništu kada su službenicu u banci napadača također opisali kao žensku osobu.

01. 02. 2013.
Razbojnici otvorili sezonu pljački – napadnuta Splitska banka!
Da je netko ponudio okladu s pitanjem: “Koja će banka u 2013. biti prva opljačkana?”, najčešći bi odgovor vjerojatno bio: “Splitska banka”. Uz napomenu: Potvrdila statistika! Nažalost, posljednjeg dana siječnja, u četvrtak predvečer, oko 18.20 sati, potvrdila je to i stvarnost.
Poslovnicu Splitske banke u Vukovarskoj 284 u Zagrebu opljačkala su dva zasad nepoznata razbojnika. Kako to već biva, naoružani vatrenim oružjem upali su u poslovnicu, razoružali zaštitara te u vrlo kratkom vremenu uspjeli ukrasti još nepoznatu svotu novca, nakon čega su s plijenom pobjegli – u nepoznatom smjeru. (…)
Ovom najnovijom pljačkom, jučer u Zagrebu, Splitska banka primaknula se – po ukupnom broju razbojstava u zadnjih 10 godina – na jedan jedini korak do Privredne banke Zagreb koja još drži prvo mjesto po broju razbojstava u svojim poslovnicama. U zadnjih 10 godina u PBZ-u se, naime, dogodilo 28 ukupno razbojstava, a u Splitskoj banci – 27!
Međutim, kad u obzir uzmemo i ukupan broj poslovnica (PBZ ih u Hrvatskoj ima najviše – čak 205, a Splitska banka gotovo dvostruko manje – 115), onda je slika ugroženosti stubokom drukčija. Zaključak je jasan, a s obzirom da smo ga u Zaštiti već jasno i glasno istaknuli i lani, u broju 7, kao i na Konferenciji “SIGBANK” u Zagrebu, ponovit ćemo ga i ovdje: Od svih banaka koje djeluju u Hrvatskoj, Splitska je banka po broju razbojstava daleko najugroženija!
Statistika je u ovom slučaju neumoljiva: gotovo trećina od ukupno 54 razbojstava počinjenih u bankama u Hrvatskoj u zadnje tri godine zbila se – u Splitskoj banci.

11. 10. 2013.
Marin Brbić: Ovo je malo veći korak, kao odlazak čovjeka na Mjesec
5 milijuna kuna od “hajdučke banke”
Splitska banka je najdugovječniji sponzor Hajduka, mogla bi se zvati i “Hajdučka banka”. Oni su jedan od naših najvećih sponzora. Ništa se ne može sagraditi preko noći, idemo korak po korak, ali ovo je malo veći korak, kao odlazak čovjeka na Mjesec – rekao je Brbić, koji je Prudentu uručio Hajdukov dres s njegovim imenom i brojem devet, a od Francuza je primio bocu šampanjca.

22. 10. 2013.
Splitska banka nudi usluge, a zatvorila poslovnicu!?
Nakon više od trideset godina rada, zatvorena su vrata poslovnice Splitske banke u Šestanovcu.
Vijest je to koja je najviše pogodila stariju populaciju te zabiokovske općine koji sada svoje teško stečene mirovine mogu podići tek u desetak kilometara udaljenoj Cisti Provo, priključivši se tako onim umirovljenicima koji su mirovine do prije mjesec dana primali preko poštara.

Résumé éducatif bizarre

Dakle, imamo što?! Osim Hrvatske naravno! Kralj Ubi-točnosti ovako bi to rekao: “Privatizirane hrvatske banke u rukama su stranih državnih banki, a financijski sektor razdvojen je od proizvodnog. Banke zato nemaju nikakvu obavezu financirati naše gospodarstvo i naše zapošljavanje, pa to ni ne čine nego omogućavaju neprestanu potrošnju. Kuna zato nije valuta, nego samo sredstvo konverzije.“ Riječ je, naravno, o znanstvenom savjetniku Ekonomskog instituta u Zagrebu, dr. Slavku Kuliću, koji teško da je rekao nešto bitno različito od poduzetnika Keruma! No, da naš résumé ne bi izgledao suviše apriornim, paušalnim ili proizvoljnim potrudit ćemo se da gornji dossier analiziramo i nešto preciznije.
No, koju god analizu da poduzmemo, kronološku, tematsku, strukturnu…, rezultati su u svim slučajevima porazni. Jedino ne znamo jesu li porazniji po tzv. splitsku banku, po one koji joj još uvijek poklanjaju povjerenje ili po bankarstvo i povjerenje u njega uopće! A evo zašto.
SG SB 02

Prateći ‘petoljetku’ (2009-13) tzv. splitske banke lako je uočiti sljedeće:
1. Godina 2009 – i to već sam njen početak – vrijeme je kraja tzv. pozitivnih trendova, kada su se još zbrajali podrazumijevajući bankovni plusevi; kada je tzv. splitska banka još otvarala ‘južne’ poslovnice i igrala se donacija za video nadzor dječjih igrališta…
2. Godinu 2010. karakterizira opstojnost ‘višesmjernih’ procesa. Opijena godinama debelih krava tzv. splitska banka igra se golfa po Hrvatskoj, zabavlja se egzotičnom kontrolom vlastitih zaposlenika na ‘društvenim mrežama’, dok istodobno njene poslovnice postaju sve češćim predmetom interesa “maskiranih počinitelja“.
3. Godina 2011. vrijeme je kada štediše, klijenti i partneri tzv. splitske banke počinju ubrzano gubiti živce (napredni Kerum izgubio ih je još početkom 2009.) dok rukovodstvo banke, svjesno da im rejting i poslovanje putuju nizvodno, mijenjaju oblik zabave, pa umjesto da i dalje igraju golf, oni po regiji ubrzano rotiraju kadrove
4. Godina 2012. već je vrijeme u kojemu tzv. splitska banka suvreno odnosi titulu best-mušterije “maskiranih počinitelja“ i izbija na neprikosnoveno prvo mjesto po broju orobljenih poslovnica, dok njezin ‘novi’ predsjednik uprave daje intervjue o sve temeljitijim naporima banke “kako bi naši klijenti imali najviši mogući nivo sigurnosti“!
5. Godina je 2013. i eto nas već na kraju pjatiljetke, točnije u vremenu u kojemu je mr. Prudent glavni Hajdukov golgeter, u kojoj imamo prijedloge da se banku preimenuje u hajdučku, sa čime smo i mi suglasni, kao i sa zatvaranjem poslovnice u Šestanovcu!
Najme kaj? Ako svi ‘hrvatski’ prepadi zajedno na poslovnice tzv. splitske banke nisu u stanju zbrojiti iznos kojega godišnje primi mr. Prudent (278.100 evrov), onda je to odavno ne hajdučka, nego hajdučijska banka.
A ne treba zanemariti ni zanimljivu poslovnu politiku zatvaranja poslovnica na jugu i otvaranja na sjeveru.
Jer, nofci se kradu tamo gdje ih ima, a posuđuju se tamo gdje ih nema!
A činjenica da je upravo to na vrijeme shvatila i tzv. splitska banka konačno bi mogla značiti povratak te banke na trendove od prije 2009. godine.
Nije Vam jasno? Pa čudimo se, jer stvari su prilično jednostavne. U Dalmaciji nema pljački poslovnica, ali ima njihova zatvaranja, jer u Šestanovcu, kao što znamo, nema novaca pa mu ne treba ni banka.
Dočim, diljem sjeverne Hrvatske tzv. splitska banka vodi pravi gigantski rat da otvori više poslovnica nego što ih “maskirani počinitelji“ isprazne:
08. 11. 2008. Splitska banka otvorila novu poslovnicu u Osijeku
28. 05. 2010. Svečano otvorena nova poslovnica u Slavonskom Brodu
28. 05. 2010. Svečano otvaranje poslovnice Splitske banke u Vukovaru
21. 02. 2011. Splitska banka otvorila poslovnicu u Studentskom centru Zagreb
21. 06. 2011. Splitska banka otvorila novu poslovnicu u Samoboru
10. 05. 2012. Societe Generale – Splitska banka otvorila novu poslovnicu u Karlovcu

Teško da je ovu pojavu itko opisao bolje od Bertolta Brechta u Operi za tri groša: ” Što je otpirač prema dionici /Što je pljačka banka prema njezinu osnivanju!“ A što vrijedi za banke vrijedi valjda i za provincijske poslovnice, pa je utješno što za kraj, nakon velikih poduzetnika, savjetnika i dramatičara, možemo, povodom ‘transvestitske’ pljačke u Zagrebu citirati i običnog hrvatskog građanina: “Zasto ovaj scenario opet nazivate ‘pljacka’! Pa to je samo promjena uloga na kratko. Banke su perfidno od nas uzimale godinama (i jos uzimaju), i to su nazivale ‘poslovanje’. Naravno, za to su imale blagoslov i potporu same drzave i njenih institucija. Ova osoba im je ‘nametnula poslovanje’ na drugi nacin, kao i banke nama. Nema razlike.“

Zorro – ou résumé du résumé

The Mark of Zorro

Reći ćete kako smo razvezli ovdje beskrajno o nekoliko poslovnica tek šeste banke po veličini u Hrvatskoj, da bi na kraju još i dijelili blagonaklonost s podržavateljima “maskiranih počinitelja“. Da, ali samo uvjetno! Naime, našu značajniju podršku orobljivači poslovnica mogu očekivati tek ako barem dio orobljenog novca izdvoje za kakvu društveno korisnu svrhu. Do tada natječaj za hrvatskog Zorroa smatramo otvorenim, ali čak i kad bi na njemu netko pobijedio to svejedno ništa ne rješava. Jer, put od individualnog uzvraćanja na kolektivno i globalno uspostavljene nepravde do tzv. eksproprijacije eksproprijatora ne skraćuje se ni za korak pa ma koliko eksali s lokalnim transvestitom.

Vjeko Santrić
28. listopada 2013.

Post scriptum

Otprilike tjedan dana nakon gornjeg teksta, tzv. Splitska banka zatvorila je još jednu poslovnicu u Dalmaciji, onu u Staom Gradu na otoku Hvaru. Na odluku o zatvaranju banci se žalilo  ’zatečeno i razočarano’ Gradsko vijeće Staroga Grada dajući do znanja da će time banka izgubiti sve klijente odnosno javne ustanove i trgovačka društva čiji je osnivač Grad Stari Grad, pretpostavljajući također da će tako postupiti i brojni građani te privatni poduzetnici.
Prosvjedno pismo predsjedniku uprave SG-a Andre- Marcu Prudentu uputila je i Hrvatska stranka umirovljenika Starog Grada, kojega je potpisao predsjednik stranke Vicko Vinko Šoljan i sam godinama direktor upravo zatvorene poslovnice!
Konstatacija da će “banke i dalje dobro živjeti od svojih klijenata kojima bi zauzvrat trebale olakšati, a ne otežavati život” tzv. Splitsku banku do te je mjere dojmila da se smjesta oglasila neuobičajeno emotivnim priopćenjem: “Splitska banka je zbog optimizacija poslovanja, kao i nakon analize procjene utjecaja razvoja novih tehnologija na kanale prodaje, prvenstveno razvoja našeg IT sustava, donijela odluku o zatvaranju nekoliko svojih poslovnica.”
One koji žele dobiti kompletan uvid u duboke boli Splitske banke povodom ovih zatvaranja, upućujemo i na tiskano izdanje Slobodne Dalmacije od 4. studenoga 2013.

Odgovorite

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Zahtijevana polja su označena s *

Možete koristiti ove HTML oznake i atribute: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>