Kakav Split je bitan?

Split je bitan

Poštovani sugrađani,

Zbog načina upravljanja Splitom kakav se demonstrira proteklih mjeseci – a koji se načelno uopće ne razlikuje od posljednje neslavne vladavine gradom! – Građanska inicijativa Split već se obratila javnosti i gradonačelniku.
Umjesto argumentiranih odgovora, gradonačelnik je javnosti ponudio tek neistine (“Ne dam im novce pa zato napadaju!“). Prije sudskog postupka gradonačelnik još uvijek ima vremena povući tu izjavu i ispričati se Građanskoj inicijativi Split. No, još više je gradonačelnik ostao dužan građanima čije interese tvrdi da zastupa. Jer, s gradonačelnikom se slažemo – Split je bitan, ali očito ne i kakav Split! Zato se i javnosti i gradonačelniku obraćamo ponovo. I nastavit ćemo to činiti dokle god se očigledni parcijalni interesi podvaljuju kao tobožnji interesa građana.

JEDANAEST TEZA O GRADU

Kakav Split je bitan?

“Split je bitan, nemojmo bacit’ još 4 godine u vitar“
Ivo Baldasar, u gradonačelničkoj kampanji

U “raspravama“ o strategiji razvoja grada, koje se – tipično splitski -  radije vode u medijima i na press konferencijama nego na Gradskom vijeću, odnosno na javnim tribinama, nužno je iznova podsjetiti na svima poznata, ali istodobno i načela koja se tvrdoglavo zaobilaze ili preskaču:

1. Grad koji svoje aktivnosti svodi na kratkoročne, vatrogasne mjere ne može očekivati nikakav napredak. Grad bez urbanističkog planiranja neučinkovito troši vlastite resurse te o javnom prostoru donosi loše odluke koje snishodljivo prilagođava stalnim “investitorskim ucjenama“.

2. Grad koji svoje preostale javne prostore nudi po svijetu bez gotovih projekata dobivenih javnom raspravom i natječajima, nije u stanju privući ozbiljne investitore, ali jest domaće i bjelosvjetske preprodavače zona koje se stalno prenamjenjuju.
3. Grad koji, umjesto regeneriranja nekad najkvalitetnijeg urbanističkog zavoda na ovim prostorima, izabire političko-stranačku “urbanističku komisiju“; takav grad ukida svoju budućnost i to ne daleku, futurističku, nego onu koja se zbiva prije i poslije svake sjednice gradskog vijeća.

4. Grad koji izradu strategije smatra nepotrebnom i oslanja se na nabačaj iz 2003, može se samo uzaludno obraćati “stranačkim kumovima“ u Zagrebu ne bi li oni osigurali državni novac za “velike projekte“. Istodobno se za novac iz EU-fondova ne može uopće natjecati, jer ti projekti nisu uklopljeni u strategiju koje se ovaj grad tako boji pod svakom vlašću.

5. Grad koji izradu Plana upravljanja povijesnom jezgrom shvaća tek kao obavezu prema UNESCO-u, kao puku formalnost koju treba “narisati“ nekolicina stručnjaka, kao dokument kojega uopće nema namjeru provoditi i pridržavati ga se; takav grad pili jedinu granu na kojoj trenutno sjedi – turizam.

6. Grad koji svoju skupo plaćenu prometnu studiju drži u ladici gradske administracije i koji ne pomišlja na javnu raspravu o njoj; takav grad nije u stanju uspostaviti kvalitetan i raznovrstan javni gradski prijevoz, nije u stanju ostvariti prometnu integraciju sa svojim okruženjem, a niti razumjeti svoju metropolitansku poziciju.

7. Grad koji ne stvara plan energetske učinkovitosti i ne gradi integrirani komunalni sustav nije u stanju ostvariti kvalitetne i jeftine usluge svojim građanima.

8. Grad koji zaboravlja da mu na vlastitom teritoriju egzistiraju tri luke kojima ne upravlja; takav grad istovremeno se odriče i radnih mjesta kroz uspostavu gospodarskih zona, te novih prometnih i gospodarskih veza sa svim zainteresiranim unutar EU, ali i sa brzorastućim  gospodarstvima udaljenih zemalja.

9. Grad koji kandidaturi za prijestolnicu europske kulture ne prilazi kao prekretnici u vlastitoj kulturnoj politici i kompletnoj slici grada, nego tu kandidaturu na posve improvizatorski način odrađuje kao nužno zlo; takav grad unaprijed se odriče ključnih razvojnih šansi, a svoje građane potcjenjuje i osuđuje na daljnje provincijalno beznađe.

10. Ukupno, grad koji bježi od strateškog promišljanja i planiranja ne može uopće uspostaviti jedinstven sustav, a kamoli  brinuti o njegovoj provedbi i nadzoru. I posljedično, takav grad ne može definirati razvojne prioritete, niti može upravljati svojom sadašnjošću i budućnošću.

11. Grad koji ne uključuje svoje građane u procese odlučivanja i kontrole, kratkovidno se odriče svojih najznačajnijih potencijala. Grad koji partnerstvo s građanima i institucijama (državnim i regionalnim, ministarstvima, sveučilištem, školama, bolnicama, muzejima…) zamjenjuje tzv. javno-privatnim partnerstvom špekulantskog tipa; takav grad kronično zadužuje sebe i građane te stvara nemjerljive dugoročne štete.

Split, 27.02.2012 - 28. sjednica Gradskog vijeca grada Splita

Živeći već dugo u takvom gradu, samo u jednom se slažemo s današnjim gradonačelnikom:
“Split je bitan!“. No, nastavi li ga se i dalje voditi na dosadašnji način, a upravo to se čini, ni okrenuti se nećemo, a još će 4 godine biti “bačene u vitar“!

Split gotovo u svemu zaostaje u usporedbi sa svim većim gradovima u Hrvatskoj, pa i onima koji su osjetno manji, ali zaokret se ne može temeljiti na prividu rada i zaokupljenosti poslom, a  niti na improvizaciji, preskakanju planova, struke i građana.

Nikakv banovinski PR ne može biti zamjena za ozbiljno vođenje i upravljanje gradom, jer se ono mora oslanjati na kompetentne radne timove formirane iz različitih struka, institucija i civilnog društva, s jasnim ciljevima i gradonačelnikom koji ih koordinira.

No preduvjet za to su strategija i planovi koji izviru iz nje, usklađeni jedni s drugima i s trenutkom u kojemu se nalazimo. Treba nam Split smislenog, na znanju i stručnosti utemeljenog i održivog razvoja i takav nam Split treba upravo sada. A to znači da nam treba i takav gradonačelnik!

Zato, ako nije vrijeme za promjenu čelnog čovjeka grada, jer smo ga demokratskim izborima tek dobili, zadnji je čas da se taj koji je izabran hitno i trajno udalji od kerumovsko-bandićevske škole upravljanja. U suprotnom, Baldasarov predizborni slogan o godinama “bačenim u vitar“, postat će priča o njemu samom, a Split će biti još udaljeniji od upravljnja dostojnog ozbiljnog grada.

G®IST
Građanska inicijativa Split

U Splitu, 27. studenoga 2013.