A tko je taj, da prostite, Contarini?

Contarini 3

OTVORENO PISMO PREDSJEDNIKU VLADE REPUBLIKE HRVATSKE

Poštovani gospodine premijeru Milanoviću!

Obavještavamo Vas da je opasnost isključenja Povijesnog kompleksa Splita i Dioklecijanove palače s Liste svjetske baštine UNESCO-a takva da je nužno hitno i odlučno uključenje Vlade Republike Hrvatske kako se to ne bi dogodilo.
Taj je povijesni sklop upisan u Registar kulturnih dobara RH pod brojem Z-3778, a uključenje Vlade je nužno temeljem Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (ZZOKD: NN 69/99, 151/03, 157/03, 100/04, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13) i obvezâ koje je preuzela Republika Hrvatska temeljem Konvencije o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine (N.N. Međunarodni ugovori 12/93).

Contarini 6

Kulminacija ugroženosti nastupila je započetom gradnjom na temelju projekta radnog naziva “Contarini“, iako prethodno nisu pribavljena odobrenja ni s nacionalne, ni s međunarodne razine za radove na području povijesno-kulturne cjeline koja je pod režimom potpune konzervatorske zaštite.
Premda se projekt medijski predstavlja kao zakonit, poželjan te sa svim potrebnim dozvolama, njemu od početka nedostaju ključni dokumenti: konzervatorske podloge s pripadnim mjerama zaštite; mišljenje Hrvatskog vijeća za kulturna dobra (čl. 62. i čl.65. ZZOKD); izjašnjenje UNESCO-ova ICOMOS-a temeljem Operativnih smjernica za implementaciju Konvencije o svjetskoj baštini (čl. 172).
(http://whc.unesco.org/archive/opguide13-en.pdf). Na takvo, neodobreno obavljanje radova, vezuje se i dodatno neodobreno i netransparentno proširenje radova izvan građevinske parcele, koje također vodi trajnom gubitku svojstava temeljem kojih je kulturno dobro upisano na Listu svjetske baštine.

Ako Vlada Republike Hrvatske ne pokrene proces zaustavljanja protuzakonite gradnje i ne započne primjenu korektivnih mjera nalazimo se pred eskalacijom ugrožavanja dobra s prijetećom opasnošću brisanja Povijesnog kompleksa Splita s Liste svjetske baštine.
Naime, upravo takvu proceduru predviđa Komitet za svjetsku baštinu (poglavlje IV.C Operativnih smjernica za implementaciju Konvencije o svjetskoj baštini).

Poštovani gospodne premijeru Milanoviću, podsjećamo Vas da smo 23. travnja 2014. o ovoj problematici elektronski izvijestili ključne dionike, Ministricu kulture dr. sc. Andreu Zlatar Violić i Ministricu graditeljstva i prostornog uređenja Anku Mrak Taritaš, te zatražili da pokrenu sustav inspekcijskog nadzora, unutrašnjeg i vanjskog, da provjere činjenično stanje i donesu odgovarajuća rješenja kojima se štiti lokalitet svjetske baštine. Taj dopis proslijedili smo također Vama i direktoru World Heritage Centra njegovoj ekselenciji Kishore Raou, kao najvišim istancama uključenim u zaštitu svjetske baštine. Ministarstva i Grad Split (koji je na to upozoravan i prije) za sada odgovaraju šutnjom, premda su Ministarstvo kulture i grad Split na međunarodnoj razini direktno odgovorni za upravljanje i zaštitu svjetske baštine. Naime, Ministarstvo kulture za upravljanje lokalitetom (tč. 1.), a grad Split (tč. 4.) za primjenu propisa kojima se štiti lokalitet.
http://whc.unesco.org/archive/periodicreporting/EUR/cycle01/section2/97-summary.pdf

Prema čl. 4. spomenute Konvencije, država članica, tj. Republika Hrvatska dužna je osigurati utvrđivanje, zaštitu, očuvanje, predstavljanje i prenošenje na buduće generacije dobara kulturne i prirodne baštine, a koja se nalaze na njenom teritoriju. Stoga je javni interes da hitno odgovorite na sljedeće pitanje:
Na koga će Vlada Republike Hrvatske – zakonom određeno najviše tijelo u uređivanju sustava zaštite dobra – prenijeti obvezu i odgovornost poduzimanja hitnih mjera zaštite od neodobrene promjene svojstava Povijesnog kompleksa Splita i Dioklecijanove palače na Listi svjetske baštine UNESCO-a, a koja je započela gradnjom stambeno-poslovne zgrade s 9 etaža i više od 9.500 m2 naziva Contarini?

S poštovanjem
Građanska inicijativa Split – GRIST

P. S.
Ako slika doista vrijedi kao tisuće riječi, možda ova koju prilažemo pod nazivom Prisvajanje javnog dobra Vašim savjetnicima ili tijelima Vlade, ili Hrvatskom povjerenstvu za UNESCO pri Ministarstvu kulture, ili bilo kome meritornome konačno pomogne da shvatite razmjere problema na koji upozoravamo.

Prisvajanje javnog dobra