Dračevac na moru ili Split kao sve veće Potemkinovo selo

SPLIT gradski projekti 2013-14 Na mnogo načina, mi iz GRIST-a, vjerojatno spadamo u manjinu nad kojom se treba zabrinuti. Jedan od tih načina je i stupanj pretjerane ozbiljnosti kojom doživljavamo tzv. velike Detaljnije »

Parkovi i nasadi d.o.o. kao tipično splitska utvrda šutnje?!

ZAHTJEV ZA PRISTUP INFORMACIJAMA Poštovani, Podnosimo Zahtjev za pristup informacijama sukladan vašoj Odluci o ustrojavanju kataloga informacija Parkova i nasada d.o.o. od 28. 08. 2012. te Katalogu informacija s istim datumom. Dokumente Detaljnije »

Supstitucija ‘Parkova i nasada’ ‘Pilama i panjevima’ d.o.o.?

Povodom sječe stabala u Matoševoj obavljenog krajem siječnja 2017. PREMA GRADU OGRANIČENE ODGOVORNOSTI I JOŠ OGRANIČENIJE PAMETI? Javna pitanja za trgovačko društvo ‘Parkovi i nasadi’, za ‘Službu prostornog planiranja i zaštite okoliša Detaljnije »

Povijesna jezgra Splita kao četrdeset i druga rupa na svirali Grada Splita

Poštovani gospodine Kovačević, predsjedniče Povjerenstva za izradu nacrta plana upravljanja PJ Splita i plana upravljanja Dioklecijanovim podrumima! Na osnovi vašeg cirkularnog pisma od 07. 10. 2016. kojim dajete na znanje članovima Povjerenstva Detaljnije »

Od štekatâ do Spaladium arene, Split je grad za sve brojnije …ene

Slučaj po slučaj pogača, krimen po krimen palača 1. Mall of Split – 07. 09. 2016. 2. Zumba of Split – 08. 09. 2016. 3. ‘Spaladium’ of Split – 09. 09. 2016. Detaljnije »

 
Dalmacijavino

Izvolite, počnite odmah mijenjati STRAGEDIJU splitskog kulturnog razvitka!

“Ova Strategija kulture zagovara princip da kultura mora izaći iz uskih okvira zatvorenog sustava i što prije i što sustavnije preuzeti znatno aktivniju ulogu u procesima urbanog preoblikovanja i regeneracije grada Splita i širokih spektara njegovih resursa.“

‘Strategija kulturnoga razvitka grada Splita 2015. – 2025.’  – str. 32  verzija od 8. travnja 2015.

Citirani ‘motto’ bio bi otprilike što i kultura kao tzv. zamašnjak razvoja, no zašto baš ona u gradu koji je odavno batalio svaku strategiju, odgovor na to pitanje u strategiji nećete naći, ali ćete zato naći bezbroj stvari temeljem kojih je jasno da smo dobili kulturnu strategiju kao zamršnjak razvoja.

Mogli bismo, naravno, odabrati bilo koju od brojnih bedastoća što su se našle u svim verzijama splitske kulturne stragedije, kao i bilo koju od strateški bitnih stvari za koje u njoj nije bilo mjesta.

Fontana 1

ZAPUŠTENA PAZARSKA LJEPOTICA DOČEKALA OTPUŠTANJE

Pred trećom splitskom nominacijom za Guinnessa:
STWHF: TRANSREVERZIBILNA SPLITSKA FONTANA NADMAŠILA SVE ZAGREBAČKE JOŠ I PRIJE SVEČANOG OTVARANJA

“Građanin koji ne cijeni vodu ne zaslužuje da se njome koristi,
ali grad koji ne cijeni vodu, česme i fontane ne zaslužuje naziv grada, nego samo naselja.“
Duško Kečkemet – Vjesnik, 22. 06. 1982.

Svi znamo da je Zagreb već više od desetljeća poznat po Bandiću & Mamiću, a posljednjih nekoliko godina i po fontanama u kojima daleko od toga da se peru šporki novci nego se novac kao takav pretvara u čistu vodenu paru. S tim da, kako kaže meritorni Zagrebački holding, fontane mogu biti reverzibilne i nereverzibilne: http://www.zgh.hr/default.aspx?id=338

Točnije, tako je to bilo do jučer, ili dok Split nije počeo cijepati kulturne atome, u sklopu koje cjepačine je nedavno u život puštena prva transreverzibilna fontana, ne samo u Hrvatskoj nego i u svijetu. Njezin je točan EU naziv SPLIT WHIRLPOOL HIPPOS FOUNTAIN, ili pod točnim brojem patenta: ST-WHF1.

20150403_203219

Baldasarovsko-banovinsko vježbanje bezakonja

Baldasarovsko-banovinsko vježbanje bezakonja ili

KAKO JE POSTAVLJEN BRZINSKI REKORD U IZGRADNJI TURISTIČKE PALAČE?

Prema Zakonu o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (N.N. 86/12 i 143/13) i to prema podstavku 2, stavka (2) članka 6. tog zakona, ne mogu se ozakoniti nezakonito izgrađene građevine, a to su građevine koje nemaju pravomoćnu lokacijsku dozvolu, nemaju građevinsku dozvolu i nemaju uporabnu dozvolu, ako se nalaze na području upisanom na listu svjetske baštine UNESCO-a. Temeljem tog zakona Turistička palača koja nema lokacijske, građevinske i uporabne dozvole ne može se ozakoniti i dosljednom primjenom zakona Ministarstvo prostornog uređenja i graditeljstva RH moralo bi izdati nalog za njeno rušenje, a tom nalogu morali bi prethoditi uvjeti izdani od strane nadležnog tijela konzervatorske zaštite Ministarstva kulture.

wc riva

Na pomolu novi upis turističko-čokoladnog Splita u Guinnessovu knjigu rekorda?!

JAVNI POZIV GRADONAČELNIKU BALDASARU DA ZA GUINNESSOVU KNJIGU REKORDA NOMINIRA SPLITSKU TURISTIČKU PALAČU U KATEGORIJI NAJBRŽIH POVIJESNIH IZGRADNJI

Poštovani gradonačelniče Baldasar,

Nakon što je za Guinnessovu knjigu svjetskih rekorda nominirana najveća čokolada na svijetu izrađena prošli tjedan na Peristilu, očekujemo od Vas da za Guinnessovu knjigu nominirate još jedan rekord kojim se Split može podičiti u svjetskim razmjerima. Riječ je o brzinskom rekordu u građevinarstvu, također ostvarenom na području kulturno-povijesne cjeline Splita upisane na listi svjetske baštine UNESCO-a. Rekord je postavljen davne 1968. godine na Lazaretu prilikom izgradnje Turističke palače. Palača je izgrađena samo dan nakon što je započela njena izgradnja, što je jedva dostižno kod postavljanja običnih kioska, a upravo nevjerovatno u gradnji složenijih građevina poput Turističke palače. Nevjerojatan brzinski rekord, vrijedan upisa u  Guinnessovu knjigu potvrđuju:

- Članak objavljen 14. veljače 1968. u dnevnoj novini Slobodna Dalmacija kojim se nedvojbeno potvrđuje da je gradnja Turističke palače započela 13. veljače 1968.

Objava pocetka izgradnje TP

- Uvjerenje o vremenu građenja izdano od Upravnog odjela za urbanizam, graditeljstvo i zaštitu okoliša Grada Splita kojim se nedvojbeno potvrđuje da je Turistička palača izgrađena prije 15.veljače 1968.

Uvjerenje o vremenu gradenja TP

pravopis

NEZAUSTAVLJIVI BALDASAROVI ‘DENIS & DENIS’ ISKORACI

Brzo, gdje je taj Razbor?

NEZAUSTAVLJIVI BALDASAROVI ‘DENIS & DENIS’ ISKORACI

Sjećate li se još do jučer tako živahne splitske ‘strategije kulturalnog razvitka’? Znate, to vam je onaj dokument što ga je prepolovio i preporodio ‘Razbor’ podšišavši ga  u photo-finishu s 250 na 100 i nešto stranica, kako bi ga se misijsko-vizijski osposobilo za skoro usvajanje na splitskom gradskom vijeću. Bude li post-deset-travanjske koalicijske sreće?!
Prethodno se Baldasarov savjetnik za kulturu i znanost nešto dulje od godinu dana zabavljao s do zadnjeg časa tajnovitim kreativnim timom, za nepoznate novce, jer su jedni kreativci bili plaćeni, drugi volontirali, a treći se odricali honorara, ali svejedno slali svoje priloge splitskoj kulturalnoj slavi…

Fontana pazar

Plan upravljanja splitskom povijesnom jezgrom – između ozbiljne nedovršenosti i političkog požurivanja

U travnju 2014. godine Povjerenstvu, ali ne i javnosti, od strane Znanstvenog tima prezentiran je prijedlog vizije, prioriteta, ciljeva i aktivnosti, a osim što je izostavljena javna prezentacija rezultata osnovnih područja istraživanja – prostora, kulture, gospodarstva, a tek su djelomično predstavljena ona iz područja društvenih procesa i kulturne politike – u njemu je izostavljen čitav niz formalnih koraka i uvjeta koje treba zadovoljiti za lokalitet pod zaštitom UNESCO-a te se, prema našem mišljenju, radi o svojevrsnoj listi želja koje samo dijelom prate stvarno stanje na terenu. Znanstveni tim, jednostavno, do niza nužnih podataka nije ni mogao doći, a nemamo razloga smatrati da je perspektiva budućeg popunjavanja time uzrokovanih rupa u Planu imalo svijetla, što potvrđuje i prošlotjedna rasprava o mogućim modelima upravljanja.

Histrion Studio

Tribina: KAKO UPRAVLJATI POVIJESNIM GRADSKIM JEZGRAMA

Tribina
“KAKO UPRAVLJATI POVIJESNIM GRADSKIM JEZGRAMA”

OPUS “Zlatna Vrata”, Split
1. prosinca 2014. u 19 h

Suočeni s nizom nedoumica i dvosmislenih poruka koje dolaze iz institucija koje bi trebale štititi kulturnu baštinu i pridonositi u osmišljavanju perspektiva njezina korištenja, i struka i lokalne samouprave, ali i zainteresirani građani nalaze se pred izazovom osmišljavanja budućnosti povijesnih gradskih jezgri i zaštićenih područja. Naročito u krhkim sredinama izloženima pritisku turističkog razvoja, potreba da se zajednički odgovori na prijetnje postaje hitna, a izrada planova upravljanja, osim što je obaveza za graditeljske cjeline i pojedinačne spomenike pod zaštitom UNESCO-a, prilika je i da gradovi racionalno i trajno svoju baštinu sačuvaju, ali i od nje pametno profitiraju.
Sve ono što je loše za lokalnu zajednicu u konačnici postaje loše i za ukupno gospodarstvo. Turistička monokultura ne samo da pustoši povijesne jezgre, već izjeda i srž turističke ponude – prazne ljuske povijesnih gradova znatno su manje atraktivne posjetiteljima od živog grada u svim njegovim manifestacijama. Suvremeni trendovi dinamičke konzervacije te sugestije pristupa koji se nalaze u dokumentima Europske komisije i UNESCO-a, jasno traže održive modele zaštite pa je stoga jedan od ciljeva ove tribine podijeliti znanja i iskustva na kojima bi se oni temeljili.
Na splitskim i dubrovačkim primjerima namjera nam je raspraviti moguće modele izrade planova upravljanja povijesnim cjelinama i pojedinačnim objektima. O važnosti participativnog planiranja i međusektorske suradnje govorit će stručnjaci i predstavnici zainteresirane javnosti, a tribinu će moderirati Diana Magdić iz Udruge TESERAKT za interdisciplinarna istraživanja.

Sudjeluju:
Dr.sc. Dražen Arbutina – ICOMOS Hrvatska
Svjetlana Jelavić Dean, dia – Društvo arhitekata Dubrovnik
Denis Orlić – Društvo prijatelja dubrovačke starine
Ivan Viđen – Srđ je Grad
Mr. sc. Mario Rovan – Građanska inicijativa Split

uz predstavnike Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Zavoda za obnovu Dubrovnika i mnoge druge.

Organizator:
Udruga TESERAKT za interdisciplinarna istraživanja

Contarini 5

Tribina: “ZAŠTO SPLITU NIJE POTREBAN PLAN UPRAVLJANJA?”

24.11.2014. ponedjeljak, OPUS Zlatna vrata u 19.00 h 

Način kojim se već duže vrijeme upravlja Splitom ne može iznjedriti pozitivne pomake i osigurati građanima bolju današnjicu i perspektivniju sutrašnjicu.

Desetljećima gledamo oronule zgrade, ruševne bedeme i zapuštene poljane na najatraktivnijim mjestima u jezgri i oko nje.
Može li plan upravljanja gradskom jezgrom u izradi ponuditi rješenja i stvari postaviti na svoje mjesto?
Što je plan upravljanja?

Mogu li građani sami, u nedostatku svijesti i volje političkih elita i struke, učiniti iskorak i uvesti red i planiranje, mijenjajući pri tome i sebe? Kako to učiniti i stvoriti kapacitete sposobne na iskorak i pri tome maksimalno zaštititi kulturnu baštinu?

Koliko nam pri tome pomažu, odnosno odmažu ministarstva, gradonačelnici, gradske službe i investitori koji to nisu?

SpiderMan

Na putu prema Zagrebu, Splitu, Dubrovniku… gdje se izgubio “Ljubljanski proces“?

OTVORENO PISMO SUDIONICIMA KONFERENCIJE “REHABILITACIJA KULTURNE BAŠTINE KAO KLJUČ ODRŽIVOG RAZVOJA”
Dubrovnik, 27. i 28. listopada 2014.

OPEN LETTER TO PARTICIPANS OF THE CONFERENCE “CULTURAL HERITAGE REHABILITATION AS A KEY TO SUSTAINABLE DEVELOPMENT”
Dubrovnik, 27th and 28th of October 2014

Ne spaljivanju

Šnicl – krava – stado – klaonica… e pa nećete nastaviti niz!

Jer u Hrvatskoj, ne samo da se ubija krava radi jednog odreska, kao što su to početkom 2014. zorno pokazivali cestarski sindikati a prije njih i mnogi drugi, nego se sistemski zatire cijelo stado radi nekoliko svetih krava.